Prema tvrdnjama našeg izvora iz diplomatskih krugova, izuzetno značajnu ulogu u izboru Biankua, koga imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, imao je aktuelni sudija tog suda iz BiH Faris Vehabović za koga su mediji ranije objavili da je tokom rata imao značajnu ulogu u muslimanskoj obavještajnoj službi Agencija za istrage i dokumentaciju (AID). Naš izvor tvrdi da su se Vehabović i Bianku upoznali u Strazburu, jer je budući sudija Ustavnog suda BiH od 2008. do 2019. godine bio sudija tog suda, gdje je na nekoliko predmeta radio zajedno upravo sa Vehabovićem.

"Pored Vehabovića, izbor Biankua podržao je i sam Pantiru, jer je od 2005. do 2007. godine u vrijeme dok je Pantiru uporedo sa funkcijom sudije Ustavnog suda BiH, bio i međunarodni sudija Vrhovnog suda Kosova, Bianku bio predavač u kosovskoj školi za evropske integracije", objašnjava izvor Glasa Srpske.

On dodaje da je Bianku sebi priskrbio ugled u međunarodnim pravničkim krugovima, ali ističe da se ne smije zanemariti ni činjenica da je u periodu od 2003. do 2006. godine bio savjetnik predsjednika Albanije i predsjednika albanskog parlamenta.

Njegove navode je praktično potvrdio i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je, ne otkrivajući njegovo ime, objelodanio da bi novi strani sudija Ustavnog suda BiH trebao da bude Albanac iz Albanije. Dodik je istakao da je to produkt lobiranja muslimanske strane iz Sarajeva, ističući da je apsolutno jasno da Republika Srpska nema razloga da vjeruje u njegovu objektivnost.

Dodik je nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu rekao da je taj sudija izbor posredstvom jednog sudije koji više nije u mandatu, ali koji je zajedno sa njim radio na nekoliko predmeta.

"Današnji svijet i civilizacija dostigli su nivo kada nacionalno pripadništvo i nije neka prepreka da bilo ko bude dobar sportista, pravnik, ali u kontekstu u kojem mi živimo i onome što mi znamo o tom novom eventualnom novom sudiji, jeste da je on izbor i produkt lobiranja muslimanske strane iz Sarajeva",  istakao je Dodik.

On je ocijenio da sve to govori o spremnosti dokle se ide u nekim stvarima, ističući da on kao čovjek i političar ne može da kaže "mi ne vjerujemo Albancima".

"Nisu svi ljudi isti. Ali savršeno dobro znam da mi imamo neriješenih istorijskih i drugih pitanja. Ako taj sudija Albanac pripada istoj strukturi vjeroispovijesti, onda će opet napasti Milorada Dodika da je šovinista. Ne, nisam, ja samo to govorim iz pragmatičnih razloga", rekao je Dodik.

Dodik je naveo da pragmatični razlozi govore da su sve strane sudije Ustavnog suda BiH birani kako bi sa dva Bošnjaka donosili razne odluke koje su išle na štetu Republike Srpske, što pokazuju i odluke koje su donošene u posljednje vrijeme.

"To je jedna sprega koja treba da sveže Republiku Srpsku do samog nestajanja njene subjektivnosti",  rekao je Dodik.

Mandat

Pored Tudora Pantirua iz Moldavije koga bi uskoro trebao da zamijeni Albanac Ledi Bianku, strane sudija Ustavnog suda BiH su Njemica Angelika Nusberger i Helen Keler iz Švajcarske. Mandat sudija Ustavnog suda BiH traje od trenutka izbora do 70. godine života. Prvi kome će isteći mandat je aktuelni predsjednik suda Mato Tadić koji iduće godine navršava 70 godina, isto kao i sudija iz reda srpskog naroda Miodrag Simović koji 70. rođendan slavi početkom novembra naredne godine.