Na nedavnom okupljanju i svečanosti održanoj u Domu Oružanih snaga BiH u Sarajevu nije bilo nikoga od predstavnika Hrvata i Srba, bilo da je riječ o oficirima iz Oružanih snaga BiH ili Ministarstva odbrane, navodi "Večernji list".

Prema istom izvoru, svečanosti su prisustvovali ministar odbrane u Savjetu ministara Sifet Podžić, načelnik Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH Senad Mašović, ambasador Turske u BiH Sadik Babir Girgin, vojni ataše pri Ambasadi Turske Mustafa Sitki Tatar, predstavnici turskih institucija i organizacija koje djeluju u BiH, brojni pripadnici Oružanih snaga BiH, predstavnici turske vojne misije u BiH i drugi gosti.

Tom prilikom Girgin je uručio poklon Podžiću, a Tatar Mašoviću.

Prema pisanju "Večernjeg lista", Tatar je tada naveo zašto se obilježava Dan prijateljstva oružanih snaga dvije zemlje.

Po njemu to prijateljstvo seže iz vremena Otomanskog carstva, odnosno rušenja srednjovjekovne države Bosne, odnosno Huma i Hercegovine, te njihove viševjekovne okupacije koje je u pravom smislu bila tiranija prema većini stanovništva, navodi taj dnevnik.

"Glavna tema našeg programa je prijateljstvo koje predstavlja osnovno uporište naših odnosa. Svojim dolaskom danas ovdje postali ste najveći dokaz da bogatstvo i snaga ovog prijateljstva započetog prije 558 godina sa sultanom Fatihom Mehmed-hanom, velikim vezirom Mahmut-pašom i zapovjednicima Isa-bega Ishakovića ne mogu biti sputani i ograničeni ratovima, državnim granicama ili geografskim prostorima", rekao je Tatar.

On je dodao da je vrlo važno neprestano imati na umu činjenicu da su svi prisutni u toj dvorani danas "živi predstavnici ovog prijateljstva koje je počelo sa Sari Saltukom i kroz istoriju se dodatno unaprijedilo i dalje se nastavilo s Gazi Husrev-begom".

Tatar je rekao se ljudi u BiH ne trebaju brinuti jer su prethodnici "ostavili u nasljeđe ove prijateljske i kulturne veze", a "Večernji list" piše da ovdašnja istorija, ako se gleda sa strane starosjedilaca, ne izgleda ni blizu onako kako je portretira brigadir turskih Oružanih snaga.

"To znači kraj državnosti Bosne i Huma u tome srednjovjekovnom smislu. Uslijedili su vijekovi mraka i tiranije. Sam sultan Mehmed Drugi, zvani El Fatih 1463. osvojio je Bosnu, gdje je naredio da bude pogubljen posljednji bosanski kralj Stjepana Tomaševića", podsjeća dnevnik.

"Večernji list" dodaje da Mehmed Drugi nije odmah protjerao sve hrišćane nakon osvajanja Bosne iz čisto praktičnih razloga, a katolički sveštenici obećali su mu vjernost te posredno i učestvovanje u svojevrsnom primirivanju pobuna i poslušnost hrišćana.

"Za vrijeme te vlasti Osmanlije su srušili brojne crkve i samostane", navodi se u tekstu i dodaje da obnova nije bila dopuštena, ili tek samo na nekim mjestima, ali nije smjelo biti od kamena.

"Večernji list" podsjeća da su za vrijeme Osmanlija hrišćani smatrani nevjernicima i nazivani rajom koja nije imala nikakvih prava.

"Oni su bili građani drugog reda, koji su se i izgledom morali razlikovati od Turaka, a prema turskim shvatanjima, kao nevjernici, bili su nesposobni za vojnu službu, te kao takvi nisu smjeli nositi oružje. Hrišćani gotovo da i nisu imali nikakvih prava pred sudom kojim je predsjedao kadija", napominje taj dnevnik.