Tek pred kraja mandata, delegati Doma naroda ujedinili su se oko prijedloga izmjena zakona o krivičnom postupku. Usvojili su prijedlog Halida Genjca, ali i uz usvojenih šest amandmana iz Klubova Srba i Hrvata.
Regulisano je nekoliko spornih odredbi, koje je ranije osporio Ustavni sud Bosne i Hercegvoine. Najzanimljivije je da se više ne bi trebalo desiti da se određene istrage odugovlače po nekoliko godina. Ograničeno je vrijeme u okviru koga sve treba da bude završeno, odnosno precizirano je do kada bi trebalo da bude poznata tužilačka odluka. Sve to objašnjava HDZ-ov Bariša Čolak, koji kaže da je došlo do izmjena i kada su u pitanju prava svejdoka. Sve je to bilo ranije sporno i Ustavnom sudu, a u cijelu priču umješala se i međununarodna zajednica, jer u BiH nije bilo dogovra na koji način riješiti osporene odredbe, pa je prijetio potpuni kolaps u bh. pravosuđu.
"Vrlo bitno je naglasiti da su kod podizanja optužnice određeni rokovi, rokovi u okviru kojih je tužitelj dužan upozoriti postupajućeg tužioca da se podigne optužnica, ostavljen je dodatni rok postupajućem tužitelju u okviru koga mora podići optužnicu. Ukoliko to ne uradi, opet dolazi do obustave postpuka", kaže Bariša Čolak, delegat HDZ-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Imunitet se ne može dati svjedocima za krivična djela za koja je propisana kazna zatvora od 10 godina i više. I to je regulisano izmjenama zakona, koji bi trebalo, nakon Doma naroda da bude usvojen i u Domu bh. parlamenta. Još nije poznato hoće li sjednica biti održana do oktobarskih izbora. SDA je od početka insistirala na svom prijedlogu i nisu željeli ni da čuju za amandmane, pa je sve i potrajalo. A da Ustavni sud nije progledao kroz prste, sve istrage vjerovatno bi pale u vodu, jer je prijetila situacija da BiH u potpunosti ostane bez pojedinih odredbi zakona.
"Prije svega treba reći da su izmjene rezultat kompromisa, da izmjene osiguravaju provođenje odluke Ustavnog suda BiH, poštovanje evropskih standarda i normi i da je ona suština zakona, koja je prvobitno u svom sadržaju bila predložena, ostala očuvana", kaže Halid Genjac, delegat SDA u Domu naroda Parlamenta BiH.
Amanadmanima smo i te kako uspjeli da ispravimo prvobitnu verziju koja nije bila najbolje rješenje. Makar ne za Klub Srba, poručuje Sredoje Nović, a svi u BiH bi trebali znati da ne mogu sami insistirati na pojedinačnim rješenjima, već moraju uvažiti i mišljenja i prijedloge drugih, poručuje Nović.
"Nije ovo bila stvar pritiska, nismo mi trčali predstavnicima bilo koje ambasade u protekla dva mjeseca, bar kada je riječ o SNSD-u, DNS-u i kada smo razgovarali o tome, ali je suština da su oni molili nas, da dođu kod nas u posljednjem trenutku, kako zakonski projekat ne bi propao i zato su i prihvaćeni amandmani koje smo mi i kolege iz HDZ-a predložili", kaže Sredoje Nović, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH.
Rok Ustavnog suda za sprovođenje odluke u vezi sa osporenim odredbama Zakona o krivičnom postupku istekao je u decembru prošle godine, a potom je isteklo i dodatnih pola godine, koliko je Ustvani sud dao Parlamentu za izmjene teksta Zakona. U parlamentarnoj proceduri je bilo nekoliko prijedloga, ali nije bilo dogovora oko zajedničkog teksta, kojim bi bile ispoštovane odluke suda, a sve će da bude završeno nakon što današnju verziju izmjena zakona potvrdi i Predstvanički Dom parlamenta BiH.
