Predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) Milan Tegeltija izjavio je danas da ova pravosudna institucija konstantno preduzima mjere na unapređenju pravosudnog sistema, te da su uložili maksimum kada je u pitanju strateški okvir postojećeg Zakona o VSTS-u.
"Mislim da procesi u pravosuđu napreduju, vjerovatno ne koliko javnost očekuje, ali situacija u pravosuđu je generalno takva da imate mnoge stvari koje su posljedica pogrešne prakse i odluka u prošlosti za koje je potrebno vrijeme da se isprave, jer se te stvari ne mogu rješavati preko noći", rekao je Tegeltija novinarima u pauzi sjednice VSTS-a.
On je naglasio da VSTS očekuje da svi nosioci pravosudnih funkcija koje imenuju, maksimalno dobro rade svoj posao.
Tegeltija je naveo da u BiH ima više od 1.500 nosilaca pravosudnih funkcija i da se ne može unaprijed znati kako će neko od njih raditi, ali da većina dobro obavlja posao.
"Više od 80 odsto nosilaca pravosudnih funkcija imenovano je za vrijeme mandata nekih drugih saziva VSTS-a", dodao je Tegeltija.
Navodeći da javnost malo zna za dobre stvari kojih ima u pravosuđu, jer se više govori o onim lošim, Tegeltija je rekao da to ne znači da pravosudni sistem ne napreduje, te ocijenio da ima još puno toga da se popravi u svim pravosudnim institucijama, uključujući Tužilaštvo i Sud BiH.
Tegeltija je rekao da je nakon izvještaja sudije DŽoane Korner 2016. godine, VSTS preduzeo mjere koje su znatno smanjile praksu cijepanja optužnica, što se "može primijetiti u rezultatima rada Tužilaštva".
On je podsjetio da standardi dokazivanja koje primjenjuju sudovi, kvalitet istraga te okolnosti, kao što su promjene iskaza svjedoka, mogu znatno uticati na sudske ishode.
"Mi dajemo sve od sebe da izaberemo najbolje tužioce ali se može desiti da slabiji kandidat prođe izbor jer moramo da zadovoljimo ustavne obaveze koje se odnose na nacionalni balans. Ustavna obaveza, koju ne možemo da ignorišemo, posljedica je ustavne strukture BiH i odredbe koja govori o potrebi nacionalnog balansa u sudovima i tužilaštvima, prema popisu iz 1991. godine", rekao je Tegeltija.
Govoreći o strategiji za procesuiranje ratnih zločina, Tegeltija je izrazio uvjerenje da će njeno neusvajanje izazvati ozbiljne posljedice.
"To će sasvim sigurno usporiti, pa i onemogućiti da se svi ratni zločini ispitaju, istraže, procesuiraju i osude do kraja. Vrijeme ne ide u korist njihovog procesuiranja, svjedoci i osumnjičeni umiru", naveo je Tegeltija.
On je objasnio da je revidirana strategija uspostavila mehanizme znatnog ubrzavanja procesuiranja predmeta ratnih zločina, među kojima je najvažniji disperzija manje teških zločina na entitetska tužilaštva.
Time bi, kaže, veći broj tužilaca istraživao ratne zločine, što bi rezultiralo većim brojem optužnica.
