Sve su češće vijesti o umiranju migranata u Bosni i Hercegovini, ali niko ne zna ili neće da kaže koliko je tačno tih ljudi na putu i u potrazi za boljim životom u Bosni I Hercegovini pronašlo smrt. U traženju odgovora na ovo pitanje, došli smo do zaključka da u BiH ne postoji jedinstvena evidencija o umrlim migrantima.
Niko ne zna ni koliko je ukupno umrlih migranata sahranjeno u našoj zemlji, a “Avaz” saznaje da su u čak nekoliko slučajeva posmrtni ostaci migranata transportirani u njihove zemlje porijekla.
Prevoz iz Sarajeva
Iz Granične policije BiH za “Avaz” je potvrđeno da je sa Međunarodnog aerodroma Sarajevo bilo slučajeva u kojima su prevoženi posmrtni ostaci osoba iz “zemalja visokog migracijskog rizika”. Sanela Dujković, portparol GPBiH, kazala je da se posljednji takav slučaj desio 29. decembra prošle godine.
"Tog dana je izvršen transport posmrtnih ostataka jedne osobe iz Pakistana, a u ranijim slučajevima u prošloj godini imali smo prevoz posmrtnih ostataka još jedne osobe iz Pakistana te jedne iz Jordana i jedne iz Maroka", kazala je Dujković.
Četiri slučaja
Iz Tužilaštva Unsko-sanskog kantona u Bihaću za “Avaz” je potvrđeno da su oni do sada imali prijave o smrti četiri migranta. No, kako je pojasnila Irena Marjanović, portparol, Kantonalno tužilaštvo USK u Bihaću postupa po prijavama o smrti osoba, uključujući i migrante, kad postoji sumnja da je smrt nastupila nasilnim putem.
"Provođenjem radnji iz nadležnosti ovog tužilaštva utvrđeno je da se u dva slučaja radi o smrti koja je nastupila usljed prirodnih uzroka, jedna osoba je preminula usljed utapanja, a jedna osoba je ubijena", kazala je Marjanović.
Ona je naglasila da su u svim slučajevima prijevoza posmrtnih ostataka ovih stranih državljana, oni koji su organizirali transport, osigurali svu neophodnu dokumentaciju, uključujući i sprovodnicu.
Ni u ovoj instituciji nisu nam mogli reći gdje se sahranjuju migranti ili ko organizuje transport njihovih posmrtnih ostataka u zemlje iz kojih potječu. U Tužilaštvu USK kazali su da oni snose troškove istražnih radnji u slučajevima smrti migranata te da se najčešće radi o troškovima prevoza tijela do mjesta obavljanja pregleda i obdukcije.
U GPBiH nemaju taj podatak, ali nezvanično saznajemo da troškovi transporta posmrtnih ostataka migranata, naprimjer, u Pakistan ili Afganistan iznose skoro četiri hiljade eura i više.
Prava imena
Zbog straha da će se ustanoviti da su već boravili u Srbiji ili Crnoj Gori, što bi značilo njihovo vraćanje u te zemlje, mnogi migranti, kad dođu u BiH, daju lažne podatke. Nažalost, njihov pravi identitet bude utvrđen tek nakon najgoreg. Kad je porodica jednog migranta iz Afganistana obaviještena da je on ljetos umro u Bihaću, oni su tada sami otkrili njegov pravi identitet. Isti je slučaj i sa migrantima koji su transportovani u njihove zemlje radi ukopa, jer su se za dobivanje potrebne dokumentacije morala dostaviti njihova prava imena.
Prema nezvaničnim informacijama, na području USK na tamošnjim mezarjima do sada su ukopana dva migranta. Troškove ukopa uglavnom su snosila neka od humanitarnih udruženja u saradnji s lokalnim vlastima i građanima.
Poznat je i prošlogodišnji slučaj utapanja migranta u Drini, kojem nikad nije utvrđen identitet i koji je ukopan kao NN osoba u Bratuncu, te slučaj Marokanca Azedina Čekika, koji je umro u Sarajevu, a čiji su posmrtni ostaci prevezeni u Maroko.
