Majkićeva je podsjetila da je prije 26 godina potpisan Dejtonski sporazum kojim je prema prethodnom dogovoru zvanično prekinut četvorogodišnji rat u BiH.

"Najvažnije poslije toga što je završen jedan krvavi period u istoriji ove zemlje, da je u sastavu Dejtonskog mirovnog sporazuma i Aneks četiri kojim je ustrojena BiH kao država tri konstitutivna naroda i dva entiteta", navela je Majkićeva povodom 26 godina od parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Majkićeva je rekla da je Ustav BiH precizno definisao nadležnosti BiH i njenih entiteta, ali da su se pravnim nasiljem visokih predstavnika putem nametanja zakona nastojale uzurpirati nadležnosti entiteta i prenijeti na nivo BiH.

Ona je dodala da se odnos tri konstitutivna naroda prema Dejtonskom mirovnom sporazumu mijenjao od njegovog potpisivanja do danas.

Prema njenim riječima, Bošnjaci su u početku vjerovali da je to samo prelazni dokument ograničenog trajanja koji će kasnije izmjenama postati primjeren jačanju centralne vlasti u Sarajevu i slabljenju entiteta.

"Srbi koji su nakon njegovog potpisivanja bili najnezadovoljniji, kasnije su ga snažno prihvatili jer je njime potvrđeno postojanje Republike Srpske. Hrvati su bili nezadovoljni jer su ostali bez svoje teritorijalne organizacije na osnovu prihvaćenih pravila od dva entiteta i tri konstitutivna naroda i danas su ostali pri tome", rekla je Majkićeva.

Ona ističe da, dok Bošnjaci snažno zastupaju centralizovanu zemlju jer smatraju da je dobro samo ono što je na nivou BiH, Srbi i Hrvati su za veoma decentralizovanu zajednicu sa nadležnostima kako je to definisano Ustavom BiH, odnosno Aneksom četiri Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Odustajanje od Dejtona nastupilo je neustavnim djelovanjem visokih predstavnika koji su nastojali izvršiti razgradnju Ustava BiH, i to putem zakona. Kako se zakonima nikako ne može mijenjati Ustav, sve što je nasiljem oduzeto može biti vraćeno u skladu sa izvornim Dejtonskim sporazumom i Ustavom", naglasila je Majkićeva.

Ona je napomenula da danas u BiH nema otvorenog dijaloga ni o jednom značajnom pitanju između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda.

"Politički predstavnici iz Republike Srpske su godinama pozivali na otvoreni dijalog, ali predstavnici Bošnjaka su odbili svaku raspravu o budućnosti zemlje računajući na trajnu naklonjenost i podršku međunarodnog faktora koji je trebao da realizuje njihove želje. Jaz između političkih predstavnika u vezi sa izmjenama Ustava ima uticaja na gotovo sve sfere života i zato smo tu gdje jesmo", ocijenila je Majkićeva.

Majkićeva je istakla da međunarodna zajednica nije bila saveznik u sređivanju haosa.

"Oni su bili protiv svega što je iz Republike srpske dolazilo. Oni su se radije opredijelili za duh Dejtona, a ne za njegovo slovo i možemo reći da je međunarodna zajednica činila nemjerljivu štetu ovoj zemlji. Oni smatraju da Republika Srpska ima jedino pravo da ćuti, trpi i sluša. E, tako ne može!", poručila je Majkićeva.

Ona je napomenula da je Republika Srpska snažno progovorila i da ima svu potrebnu snagu jer čvrsto stoji iza onoga što se zove Dejtonski mirovni sporazum.

"Branimo naše pravo koje nam je dato jednim međunarodnim dokumentom. Ne prihvatamo da ćutimo o budućnosti ove zemlje kada bi se o tome trebalo svakodnevno govoriti. Republika Srpska svoj put zna!", poručila je Majkićeva.

U američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu je prije 26 godina parafiran Dejtonski mirovni sporazum ili Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

Dejtonski sporazum zvanično je potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu, a dan uspostavljanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH - 21. novembar republički je praznik i neradni dan u Srpskoj.