"Zvanični stav o radu Savjeta ministara juče je dao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine. Sve izvan toga je politička priča", rekao je Špirić novinarima.

On je naveo da se može raspravljati o tome da li ima dovoljno zakona koji idu u Parlamentarnu skupštinu.

"Ja mislim da nema dovoljno i da bi trebalo više da bi BiH ispunjavala obaveze na evropskom putu. Šta je razlog da Savjet ministara nije produktivniji, to je pitanje za njih, ali zvanični stav o radu Savjeta ministara juče je rekao Predstavnički dom Parlamentarne skupštine", istakao je Špirić.

Kada je riječ o činjenici da Dom na današnjoj sjednici nije raspravljao o migrantskoj krizi, što su tražili delegati opozicionih stranaka, Špirić je naveo da je Kolegijum doma na jutrošnjoj sjednici podržao zaključak koji je Dom naroda usvojio da Savjet ministara pripremi informaciju kako bi bilo održano plenarno zasjedanje o migrantskoj krizi.

"Mi to nismo dobili i inovirali smo taj zaključak", rekao je Špirić.

On je dodao da je i bošnjački delegat Denis Bećirović tražio da se na bazi sveobuhvatne informacije Savjeta ministara raspravlja o migrantskoj krizi i zaoštrenim odnosima u Unsko-sanskom kantonu.

"Gdje je sveobuhvatna analiza? To i jeste problem. Jedno je postavljanje tema i pitanja da se ne obavi rasprava. Mogu da razumijem to je zahtjev opozicije, ali mi koji predstavljamo većinu moramo imati podatke i analize na bazi kojih možemo da donosimo odluke", rekao je Špirić.

On je napomenuo da je migrantska kriza mnogo ozbiljnija od bilo koje inicijative.

"Godinama govorim da u BiH sve stoji, samo se migranti kreću. Niko me tad nije pitao šta govorim i ko će danas reći da sam bio u pravu", naveo je Špirić.

On je rekao da traži da se bude održana plenarna sjednica i dobijena potpuna informacija iz Ministarstva bezbjednosti u Savjetu bezbjednosti.

"Ovdje postoje dvije stvari - jedna je upravljanje migrantskom krizom, a drugo je da se spriječi ulazak migranata u BiH. Evropa nam daje pare da ih zadržavamo ovdje i da ne idu njima, ali to nije sprečavanje migrantskog talasa, nego upravljanje krizom na tlu BiH", naveo je Špirić.

On je dodao da je to mnogo složen problem, da nije jednostavan i da će se vidjeti na koji način će se BiH nositi sa njim.

"Očekujem da će Savjet ministara sačiniti tu informaciju i da ćemo o tome najozbiljnije razgovarati", dodao je Špirić.

Odgovarajući na pitanje novinara da li očekuje da slučaj u vezi sa ikonom koju je predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poklonio ministru inostranih poslova Sergeju Lavrovu dobije sudski epilog, Špirić je rekao da smatra da je to "stvar Predsjedništva i protokola".

"Sve van toga što bi rekao bilo bi političko odbacivanje. Na bazi informacija koje imam mislim da tu nema elemenata za istražne radnje, ali to je samo moj stav", rekao je Špirić.

Osvrćući se na prijedlog zakona o sukobu interesa koji je juče usvojio Predstavnički dom, Špirić je rekao da nije pročitao taj zakonski prijedlog, ali da smatra da zakon treba usvojiti i da je najbolje da ga predlože radne grupe od klubova parlamentarne većine koji je u skladu sa evropskim standardima.

"Ako resorno ministarstvo ponudi takav zakon, on će imati podršku u Domu naroda", rekao je Špirić i dodao da očekuje da će se to desiti.

On je rekao da u BiH postoji neka vrsta "političkog egzibicionizma" u kojem je "opozicija snažna samo ako zakoni ne prođu".

"Mora se jasno izjasniti parlamentarna većina koja će primjenjujući standarde EU dolaziti do zakonskih rješenja. Ovdje se dešava da opozicija gura zakone za koje unaprijed zna da niti su u skladu sa evropskim standardima, niti će biti prihvaćeni. Ovo i jeste faktura parlamentarnoj većini ako postoji", naglasio je Špirić.

On je istakao da parlamentarna većina treba jasno da se pozicionira i da je na njoj odgovornost.

"Parlamentarna većina bi trebala u zakonodavnom smislu da bude hranjena iz Savjeta ministara i od njih očekujemo da dobijemo zakone", rekao je Špirić.