Uprkos tome što smatra da predstoji dug i težak proces u vezi sa ovom inicijativom o kojoj bi prvo trebalo da se izjasne Vlada i parlament Republike Srpske, a potom i ostale potpisnice Dejtonskog sporazuma, Simić ocjenjuje da je to vrlo važan momenat. 

"Ovo je prvi put da neko zvanično kreće sa tom inicijativom. Ona će se prvi put pojaviti u nekim institucijama koje će morati da postave pitanje koja je uloga i šta je doprinos visokog predstavnika i da li on doprinosi ili koči dalji razvoj BiH s jedne strane i integraciju BiH s druge strane", rekao je Simić za "Sputnjik". 

Simić je napomenuo da je stav jednog od entiteta da je institucija visokog predstavnika prevaziđena. 

"Podržavam inicijativu da poslanici Narodne skupštine Srpske iskažu svoj stav i da ga nakon toga upute u proceduru koja je neophodna, a to je da obavijeste Savjet bezbjednosti UN, Upravni odbor Savjeta za sprovođenje mira i njegove članice", rekao je Simić. 

On smatra da je riječ o dugoročnom i vrlo bitno pitanju ne samo za budućnost BiH i njenih entiteta i naroda, već svakog građana. 

"Postojanje visokog predstavnika, bez obzira što je on nekakva dejtonska institucija koja je uspostavljena da kontroliše sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, jeste nešto što u velikoj mjeri ograničava suverenost jedne zemlje", ističe Simić. 

On napominje da se u prethodnom periodu dešavalo da su upravo oni koji bi trebalo da kontrolišu sprovođenje i primenu Dejtonskog sporazuma mijenjali taj sporazum i ustavno-pravni poredak BiH.

"Zato je Republika Srpska sa pravom ogorčena na postupke svih prethodnih visokih predstavnika. Taj postupak treba okončati, ne zarad interesa Srpske, već zarad interesa BiH, koja treba da počne da gradi svoj put bez mentora, tutora i kontrolora", navodi Simić. 

On kaže da su visoki predstavnci u nekoliko bitnih segmenata promijenili ustavno-pravni poredak BiH time što su prenosili nadležnosti sa entiteta na zajedničke institucije u Sarajevu. 

"Prvo je uspostavljanje Suda BiH i Tužilaštva BiH, koji uopšte ne postoje kao ustavna kategorija u Dejtonskom sporazumu", rekao je Simić. 

On je podsjetio i na odluku o konstitutivnosti Ustavnog suda BiH, donesenu pod uticajem visokih predstavnika preglasavanjem bošnjačkih i inostranih sudija, prema kojoj su svi narodi konstitutivni na svakom centimetru teritorije. 

"Uvođenjem tog ključa danas u Vladi Republike Srpske morate imati pet-šest ministara Hrvata i Bošnjaka. Pritom imamo situaciju da od završetka rata do danas Dom naroda Federacije BiH nije popunjen, jer nema dovoljno Srba, kojih je čak manje od tri odsto u Federaciji, što je ispod nivoa za nacionalne manjine", napominje Simić. 

On smatra da bi u BiH trebalo početi graditi demokratske institucije, vladavinu zakona, stvarati uslove gdje će svi građani biti ravnopravni i gdje će kriterijum biti sposobnost, a ne nacionalna osnova. 

"Ali, upravo je ta famozna odluka o konstitutivnosti donijela apsurdnu situaciju u pravni sistem, da se na grame mjere sudije, ministri, državni činovnici, ali samo u Republici Srpskoj, a ne i u FBiH", objašnjava Simić 

Zbog nedorečenosti ustavnog sistema, jer Ustav BiH praktično sadrži samo ustavne principe u 29 članova, kaže Simić, mnoge institucije su prenesene i uspostavljene na nivou BiH, što je sada teško vratiti. 

"U svim tim prenosima nadležnosti ključnu podršku je dala institucija visokog predstavnika i vrijeme je da se to zaustavi", rekao je Simić. 

Govoreći o tome kakvi bi uslovi trebalo da se steknu da visoki predstavnik napusti BiH, Simić ističe da će otpor za donošenje takve odluke biti od međunarodne zajednice, ali i od Bošnjaka. 

"Oni uporno očekuju da će im međunarodna zajednica napraviti državu BiH u kojoj će oni postati dominantan narod. Bošnjačkim partijama su puna usta BiH, ali kada treba nešto uraditi da ta BiH postane stvarno suverena, oni to uporno odbacuju tražeći podršku međunarodne zajednice", kaže Simić.