Tužilaštvo BiH intenzivno radi na novoj optužnici za ratni zločin nad pripadnicima JNA koji su ubijeni 3. maja 1992. u ulici Dobrovoljačka, tokom prethodno dogovorenog izvlačenja iz Sarajeva, saznaje RTRS. Novom optužnicom obuhvaćena su lica koja su ranije bila predmet istrage, a koja je obustavljena u januaru 2012. Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović kaže da postoje nezvanične potvrde da je istraga u predmetu "Dobrovoljačka" otvorena ali da se Tužilaštvo nikada nije javno o tome izjasnilo. Porodice ubijenih vojnika i dalje gaje nadu da će kazna stići počinioce teškog zločina u Dobrovoljačkoj.
Skoro deset godina od sramne odluke filipinskog tužioca Džud Romana, predmet Dobrovoljačka ponovo je aktiviran. Saznajemo da će Tužilaštvo BiH uskoro da podigne optižnicu za ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika protiv više ratnih, političkih, vojnih i policijskih zvaničnika tadašnje R BiH, imena su odavno poznata javnosti. Za Bogdanu Tomović , majku vojnika JNA Zdravka Tomovića, ubijenog u Dobrovoljačkoj, tračak nade u pravdu.
- Ima Boga, biće pravde ali ko će dočekati to je pitanje. Umro nam je Enes Taso, izumiru ti pravi svjedoci koji su tu bili, a možda će biti nešto a ne znam hoću li i ja to dočekati - kaže Bogdana Tomović, majka ubijenog vojnika JNA u Dobrovoljačkoj.
Zdravko Tomović upucan je za volanom PMV koje je bilo na začelju kolone koja se izvlačila a ne napadala, kasnije je podlegao povredama. Pukovnici Enes Taso i Josip Ivanović te građansko lice Ivanka Stankov iako ranjeni, preživjeli su napad. Naoružani pripadnici TO, Patriotske lige, Zelenih beretki bjesumučno su pucali po svim vozilima, vojska nije uzvraćalu vatru. I vidno obilježen sanitet bio im je meta. Pukovnik Komnen Žaraković bio je teško ranjen, zadržan u zarobljeništvu gdje je bi fizički maltretiran.
- General Kukanjac nije vjerovao da će napasti kolonu iako je imao obavještajnih podataka da Zelene beretke spremaju napad. Smatrao je da je za bezbjedan izlazak kolone dovoljna činjenica što ima Aliju Izetbegovića - naglasio je Komnen Žarković, pukovnik JNA 1992. godine.
Ni ta kao ni činjenica da je UNPROFOR posredovao, nije bila dovoljna za miran izlazak kolone JNA u pravcu Lukavice. Namjera je bila da se vojska napadne, a srpska strana optuži za navodni napad na Sarajevo. Alija Delimustafić, ratni ministar unutrašnjih poslova RBiH, kada je 2002. uhapšen u Beogradu, rekao je da su masakrom nad vojskom rukovodili Ejup Ganić i Hasan Efendić. U svojoj knjizi , Efindić to i potvrđuje.
- Mi smo donijeli odluku da se kolona mora zaustaviti ali u momentu kada vozilo sa Izetbegovićem bude van opasnosti na Skenderiji. U toku ove akcije poginulo je pet oficira JNA, 4-5 je ranjeno. Na našoj strani nij bilo poginulih - odlomci su iz knjige iz "Ko je branio Bosnu" na strani 269.
Izostanak presude za ratni zločin u Dobrovoljačkoj dokaz je da pravosuđe u BiH radi selektivno a takva pravda i pokušaj da se samo jedan narod presudama Suda i optužnicama Tužilaštva BiH učini odgovornim za sve strahote rata, život u ovoj zemlji čini nemogućim i izlišnim - kaže predsjednik Narodne sksupštine Republike Srpske.
- Praksa rada pravosudnih institucija, na žalost pokazuje da se preko optužnica i presuda pokušava definisatia karakter rata u BiH, po kojem bi Srbi isključivo trebalo da budu odgovorni, a Bošnjaci amnestirani. Zato između ostalog, nema ni optužnice za ratni zločin u Dobrovoljačkoj - naglasio je Nedeljko Čubrilović, predsjednik NSRS.
Blokade, sprečavanje jedinica JNA te otpočinjanje borbenih dejstava na teritoriji cijele BiH započelo je u aprilu 1992. što se vidi iz direktive TO tzv. R BiH. Zločin u Dobrovoljačkoj bio je kulminacija napada na pripadnike i objekte JNA u Sarajevu koji su kasnije usmjerni ka sarajevskim Srbima i njihovoj imovini.
