Najveći dio migranata koji ilegalno ulaze u BiH ne vide tu krajnje odredište, ali je među onima koji ostaju dosta onih iz rizične grupe radikalnih elemenata i "spavajućih terorista", koji se naseljavaju i pridružuju domaćim ekstremistima, kaže politikolog Jelena Ponomarjeva.
"Oni lako i brzo pronalaze pristalice među radiklanim mladim ljudima Francuske, Španije, Italije, ali i BiH. Zbog svega toga ne isključujem mogućnost da u bliskoj budućnosti dođe i do konkretnih aktivnosti koje bi vodile ka stvaranju nove `Islamske države` u Evropi. To bi bila neke vrsta `balkanskog kalifata`", ocijenila je Ponomarjeva za "Glas Srpske".
Ponomarjeva, koja je doktor političkih nauka sa Moskovskog državnog univerziteta za međunarodne odnose, ističe da je lansirna rampa već postavljena na Kosmetu i BiH, koji sve više postaju baze za borce koji su se vratili iz borbenih zona.
"U logorima koji se nalaze u regionu, oni se odmaraju i pripremaju za neke nove ratove", objasnila je Ponomarjeva.
Ona podsjeća da je na području BiH aktivno čak 46 vojnih i terorističkih kampova, koji imaju bliske veze sa "Al kaidom" i "Islamskom državom".
Prema njenom mišljenju, njihova meta može biti i Republika Srpska, a njihove aktivnosti u regionu usmjerene protiv pravoslavnog stanovništva.
"U toj situaciji zabrinuta sam za sudbinu Republike Srpske. Ona je u opasnosti, ali ne samo zbog ove činjenice, već i zbog pokušaja da bude ukinuta. To se više ne krije, a dolazi upravo od istih onih koji su i kreirali ovu migrantsku krizu, ali i onih koji je koriste da bi napravili `balkanski kalifat`", rekla je Ponomarjeva, ističući da tu, prije svega, misli na Tursku, Katar i Saudijsku Arabiju.
Odgovarajući na pitanje da li migrantska kriza može dovesti do raspada Evropske unije, Ponomarjeva kaže da će Evropa prestati da bude Evropa i da neće biti nikoga ko će to moći da zaustavi, ali da je ovo mnogo veći problem od toga da li će EU opstati kao zajednica.
Ona kaže i da nikakvi zidovi ne mogu zadržati migrante.
Prema njenim riječima, migranti i multikulturalnost danas nisu samo sredstvo za ostvarivanje angloameričkih interesa, već i proizvod logike kasnog kapitalizma i globalizacije.
"Činjenica je da postkapitalizam nije moguć uz zadržavanje nacije-države. Da bi preživjela, da bi se očuvala kao civilizacija, Evropa se mora boriti, ne sa posljedicama, već sa uzrocima krize. A ona će se nastaviti sve dok transnacionalne kompanije ne prestanu pljačkati suverene države u drugim regijama svijeta, na periferiji kapitalizma", kaže Ponomarjeva.
