Advokat Miodrag Stojanović smatra da je pitanje da li izjava glavnog inspektora njemačke Savezne kancelarije kriminalističke policije Klausa Zorna da neće biti siguran "nijedan počinilac genocida u Srebrenici koji se krije u Njemačkoj" služi samo za dnevnopolitičke svrhe ili otkriva stvarnu namjeru NJemačke.
Stojanović rekao je da ne zna da li se pod tim podrazumijeva samo dnevnopolitička priča i potreba da se udovolji udruženjima i nevladinim organizacijama, koje se kao takve predstavljaju u vezi sa Srebrenicom, ili stvarna namjera Njemačke da tako postupi prema Srbima koji se tamo nalaze.
"Pitanje je da li Zornova izjava predstavlja dimnu bombu koja služi za dnevnopolitičke svrhe", kaže Stojanović, koji je advokat odbrane u mnogim predmetima u vezi sa ratnim zločinima u Srebrenici.
On je podsjetio da je prvi predmet za ratni zločin na prostoru BiH počeo tako što je Njemačka na svojoj teritoriji uhapsila Duška Tadića i, nakon što je otvorila istragu protiv njega za zločine vezane za Prijedor, uputila ga Haškom tribunalu.
"Sada takve situacije nema. Ako neko ima potjernicu ili postoji istraga protiv nekoga za krivično djelo genocida ili neko drugo krivično djelo kršenja međunarodnog krivičnog prava, Njemačka bi u tom slučaju bila u obavezi da postupa po potjernici koju bi raspisao Sud BiH ili neki sud na nižem nivou i takvo lice izruči BiH", objasnio je Stojanović.
On je naglasio da za svako to lice postoji presunkcija nevinosti i da se ne može govoriti ništa u smislu da će biti kažnjen prije završetka sudskog postupka.
Stojanović kaže da se, prema informacijama koje ima, na spisku u izvještaju Komisije o Srebrenici iz 2004. godine, koji je prihvatila tadašnja Vlada Republike Srpske, nalaze imena 18.500 ljudi koji su bili pripadnici jedinica, policije, vojske, teritorijalne odbrane ili jedinica civilne zaštite i sekretarijata za narodnu odbranu na lokalnom nivou koji su imali radnu obavezu na prostoru koji gravitira Srebrenici u julu 1995. godine.
"Siguran sam da se niko od tih ljudi nije ni blizu tome da bude osumnjičen za Srebrenicu, niti tako veliki broj može biti osumnjičen ni kao saučesnik, pomagač ili prikrivač, ili na bilo koji drugi način. Oni su na tom spisku evidentirani kao pripadnici jedinica i to treba odvojiti od nečega što ima nivo osnova ili čak osnovane sumnje da neko bude procesuiran za ratne zločine. Stoga, mislim da je ovo dimna bomba koja služi za dnevnopolitičke svrhe", istakao je Stojanović.
On je naglasio da broj ljudi koji bi mogli da budu procesuirani nije realna priča.
Stojanović misli da se iza toga krije dnevnopolitička potreba nevladinih organizacija i njemačkih vlasti da im podiđu.
"Da li se time želi zataškati ono što se na Petrovdan 1992. godine desilo sa Srbima i izazvati strah, nesigurnost i nepovjerenje Srba prema državnim organima, da li se iza toga krije namjera da se sve što se dešavalo sa srpskim narodom tokom svih ratova u 19. i 20. vijeku pokrije činjenicom da tako ogroman broj ljudi treba da bude u strahu, te da li se šalje poruka da će se suditi cjelokupnom srpskom narodu - pitanja su na koja će dnevna politika i dnevi događaji vrlo brzo dati odgovor", rekao je Stojanović.
Istražilac njemačke policije Klaus Zorn izjavio je juče u Potočarima da nijedan, kako je rekao, "počinilac genocida u Srebrenici koji se krije u NJemačkoj" ne bi trebalo da se osjeća sigurnim od istrage, privođenja i presude.
Predsjednik Udruženja "Majke Srebrenice" Munira Subašić predala je njemačkom tužiocu spisak sa imenima 22.000 pripadnika Vojske Republike Srpske i od njega zatražila da oni koji su trenutno u NJemačkoj budu privedeni i procesuirani u toj zemlji.
