Mrkić Bosančić je na naučno–stručnoj konferenciji "Energetska bezbjednost BiH i regiona u uslovima novih geopolitičkih karti" istakla da je za Republiku Srpsku i BiH važno što u uslovima globalne ekonomske krize ima pouzdanog snabdijevača gasom i višegodišnju saradnju sa "Gasporom eksportom".

Dogovoren je nastavak preuzimanja gasa za Srpsku kroz postojeći gasovod preko Turskog toka, rekla je ona novinarima u Banjaluci.

Dušan Proroković sa Instituta za Međunarodnu politiku iz Beograda ocijenio je da će biti neophodno redefinisati pojam energetske bezbjednosti, jer sve što se dešava u međunarodnim odnosima nije viđeno od 1939. godine i da se energenti koriste kao nekonvencionalno oružje u hibridnom ratu između Rusije i SAD.

- Sve je postalo politika i ne može se govoriti ni o dugoročnim projekcijama snabdijevanja, ni o planiranim cijenama. Snabdijevanje energentima će biti neizvjesno. Evropa nema alternativu ruskoj nafti u narednih pet do 10 godina - rekao je Proroković.

Miroslav Nikolić iz Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg Bosna je rekao da je zbog energetske krize i sukoba u Ukrajini i energetska stabilnost BiH pred izazovom, ali da vjeruje da neće biti ugrožena i da neće biti značajnijih problema, posebno u elektroenergetskom sektoru, gdje ne očekuje probleme sa napajenjem električnom energijom.

On je ukazao da BiH mora voditi računa o sopstvenim interesima u oblasti energetike, ali da ne može da radi mimo evropskih zahtjeva kada je riječ o obnovljivim izvorima energije i zaštiti životne sredine.

Profesor iz Banjaluke Miloš Šolaja ukazao je da energetska bezbjednost BiH nikada nije bila visoka ni kada je riječ o kvalitetu snabdijevanja, ni kada se radi o količinama energenata, ali da se to nije vidjelo jer su i energetske potrebe bile male.

On je ukazao da geopolitičke i geostrateške promjene u svijetu i Evropi utiču na energetsku politiku koja bi trebalo da se definiše u BiH.

Konferenciju u Banjaluci organizuje Centar za lobiranje.