Podsjetimo, Tužilaštvo je tražilo da se podigne optužnica protiv Šikuljka, njegovog pomoćnika Miše Volfa i policajaca Dejana Novića i Enisa Mušinovića, koju je Okružno javno tužilaštvo Banjaluka podiglo zbog nezakonitog hapšenja penzionera Brune Batinića (68), državljanina Švedske u junu 2019.

Kako je izjavio advokat optuženih, Šikuljak je bio u civilu sa svojom porodicom, a na mjestu događaja se našao kao i svaki drugi građanin koji je bio prisutan i vidio je predmetni događaj kao i svi drugi prisutni, dok nijednu radnju nije preduzimao, niti je postupao kao službeno lice.

Dodao je i to da je odbrana o toj činjenici upoznala i banjalučko tužilaštvo, te da je bio dostavljen i video snimak koji se nalazi na internetu i koji je dostupan svima.

Advokat Saša Labotić je podsjetio i da je optužnicom koju je odbio banjalučki Osnovni sud, policijskim službenicima na teret stavljeno da nisu imali osnova da legitimišu lice, te da nisu imali osnova za primjenu policijskih ovlaštenja.

– Prema pozitivnim propisima u BiH, jedino su policijski službenici ovlašteni da izvrše legitimisanje lica, jer je to službena radnja koju preduzima policijski službenik radi provere identiteta lica. Postupak legitimisanja propisan je odredbom člana 32. Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima na sledeći način: „Legitimisanje se vrši usmenim obraćanjem licu koje treba legitimisati, zahtjevom da pokaže i preda na uvid policijskom službeniku ličnu kartu ili putnu ispravu, a odredbom stava 3 istog člana, propisano je da se izuzetno provjera identiteta može vršiti i pomoću drugih javnih isprava sa fotografijom, kao i pomoću lica čiji je identitet provjeren - izjavio je Labotić.

Dodao je kako je tužilaštvo od izuzetaka htjelo da napravi pravilo, međutim zakonodavac kada je propisao ovaj izuzetak, jasno je naglasio da je to izuzetak.

Sudija za prethodni postupak banjalučkog Osnovnog suda Spasen Keleman je u obrazloženju rješenja kojim se odbija potvrđivanje optužnice protiv Šikuljka i drugih, između ostalog naveo kako nema dokaza da su osumnjičeni izvršili krivična djela zloupotrebe službenog položaja, povrede ljudskog dostojanstva i protipravno lišenje slobode.

Sudija Keleman za prvoosumnjičenog Šikuljka tako konstatuje da tužilaštvo nije dostavilo dokaze da je on u vrijeme događaja imao status službenog lica.

– Naprotiv, iz materijalnog dokaza koji je priložen uz predmetnu optužnicu proizilazi da je isti imao to svojstvo predmetnog dana od sedam do 15 časova i da se na toj lokaciji nalazio u svojstvu građanina, a što potvrđuje i raspored rada PS Centar za 20. jun 2019. godine - naveo je u obrazloženju odluke sudija za prethodni postupak Spasen Keleman.

Za pomoćnika komandira Mišu Volfa, sudija za prethodni postupak konstatuje da je on izdao naređenje da se legitimiše veći broj osoba „pošto je bezbjednosna procena nenajavljenog skupa u dvorištu Hrama Hrista Spasitelja nagovještavala da bi moglo doći do narušavanja reda i mira".

– Iz tih razloga po oceni ovog suda ne postoji umišljaj, tačnije namera Miše Volfa za izvršenje krivičnih djela, jer je isti imao razloga da naredi primjenu policijskih ovlaštenja propisanih članom 29. Zakon o policijskim službenicima i unutrašnjim poslovima - naveo je sudija Keleman.

Nakon incidenta Policijska uprava Banjaluka je saopštila da je Batinić uhapšen jer je „odbio da pokaže lične dokumente prilikom pokušaja policijskih službenika da ga legitimišu". Tada su dodali i da je penzioner prilikom hapšenja pružao „aktivan otpor".