U Sudu BiH jutros je održano ročište na kojem je razmatran prijedlog Tužilaštva BiH za određivanje pritvora bivšem komandantu Petog korpusa takozvane Armije BiH Atifu Dudakoviću zbog kršenja mjera zabrane, a predsjedavajuća sudskog vijeća Željka Marinić rekla je da će Sud vrlo brzo donijeti odluku.
Pritvor je predložen zbog nedavnog govora Dudakovića u sali sarajevske opštine Novi Grad kada je, povodom obilježavanja dana takozvane Armije RBiH, pričao o "bosanskom inatu", zločinima, genocidu, opominjao "dušmane" da "patriote i te kako sve pamte", pozivao Bošnjake "na jedinstvo i spremnost na odbranu države".
Tužilac Vedrana Mijović rekla je, obrazlažući prijedlog za pritvor, da je Dudaković prekršio mjere zabrane kontakta sa štampanim i elektronskim medijima i javno obraćanje u vezi sa predmetom.
"Dudaković se 15. aprila koristeći obilježavanje dana Armije koji je bio medijski propraćen obratio bivšim pripadnicima Petog korpusa i pominjao je ljude koji su predloženi kao svjedoci Tužilaštva, a svojim govorom se obratio svim svjedocima i onima iz Petog korpusa, čime je prekršio mjere zabrane", navela je Mijovićeva.
Ona je istakla da je Dudakovićev govor dostupan svim svjedocima i dodala da se mjerama zabrane ne može postići sprečavanje uticaja na svjedoke i sam proces, te da se zbog toga predlažu mjere pritvora.
U sudnici je prezentovan snimak Dudakovićevog govora od 15. aprila.
Dudaković ima mjere zabrane da ne komunicira sa sredstvima javnog informisanja, da se ne obraća svjedocima i da o predmetu u kojem se sudi javno ne govori. Mjere zabrane izrečene su mu još u oktobru 2018. godine, a i dalje su na snazi.
Dudakovićev advokat Asim Crnalić rekao je da je njegov klijent nevin čovjek i da nijednu mjeru zabrane nije prekršio.
"Tužilaštvo tvrdi da je govoreći o opštim stvarima odbrane i domoljublja poslao svjedocima koji svjedoče protiv njega poruku da vode računa šta će govoriti", rekao je Crnalić, uz tvrdnju da takvih navoda nema u Dudakovićevom govoru.
On je naveo da su moguće svakakve jezičke interpretacije, čak i one koje su logički i sadržajno pogrešne.
"Nadam se da će Sud vidjeti o čemu se radi i odbiti prijedlog Tužilaštva", rekao je Crnalić, dodajući da se od samog početka Dudaković kao komandant pokušava poniziti.
Optužnica tereti Dudakovića i ostale za ubistvo više od 300 Srba, među kojima najviše civila uglavnom starije životne dobi, kao i vojnika koji su se predali ili bili zarobljeni.
Tijela jednog broja žrtava pronađena su nakon rata i ekshumirana iz više pojedinačnih i masovnih grobnica, a za posmrtnim ostacima nekih od ubijenih još se traga.
Dio optužnice za Dudakovića odnosi se i na ratne zločine nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti, pripadnicima i pristalicama Narodne odbrane Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna za vrijeme sukoba u Cazinskoj krajini, na području Bihaća i Cazina.
Suđenje Dudakoviću i još šesnaestorici pripadnika bošnjačke vojske za stravične zločine počinjene nad srpskim civilima i zarobljenicima u Zapadnoj Krajini 1995. godine pred Sudom BiH već nekoliko puta je prekidano, a kraj maratonskom procesu se ne nazire.
