Predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić zaprijetio je da će blokirati uspostavljanje nove Vlade, odnosno Savjeta ministara BiH, poslije političkog sporazuma koji su potpisali Bakir Izetbegović, Dragan Čović i Milorad Dodik.
Komšić, koji je trenutno i predsjedavajući Predsjedništva BiH, rekao je da neće podržati ovaj sporazum ako prije toga ne bude usvojen godišnji nacionalni plan reformi (ANP), poslije čega bi se aktivirao i Akcioni plan za članstvo u NATO. Drugim riječima, Komšić traži da se BiH u svom planu obaveže da će postati član NATO, iako je poznato da Republika Srpska ima izglasanu Rezoluciju o vojnoj neutralnosti, odnosno — prihvata saradnju sa NATO, ali ne i članstvo.
Na pitanje zašto Komšić baš u ovom trenutku traži dopunu godišnjeg nacionalnog plana reformi i minira politički sporazum koji je rezultat dogovora tri vodeća lidera u BiH, stručnjak za bezbjednost Predrag Ćeranić kaže da je uvjeren da iza svega stoji, prije svega, sujeta Željka Komšića, jer nije bio dio ovog političkog sporazuma. S druge strane, smatra da je Komšić vjerovatno od nekoga dobio uputstvo da ovu situaciju i svoju poziciju iskoristi, kako bi BiH čvršće vezao za NATO.
Uticaj Srbije i Turske
"Činjenice su sljedeće: do sporazuma je došlo na brzinu, pa javnost, a i svi politički akteri očito nisu bili pripremljeni na ovo, zbog čega se Komšić oseća zaobiđen u tome. Čim se dvojica od tri glavna aktera sporazuma, Dodik i Izetbegović, etiketiraju kao ’izdajnici‘, znači da se radi o kompromisu u kojem je bilo ustupaka sa obe strane“, objašnjava Ćeranić.
On dodaje da treba imati u vidu da je RS sigurno imala konsultacije sa Srbijom o regionalnim i globalnim kretanjima.
Ne smijemo zaboraviti, napominje naš sagovornik, da je u Sarajevu nedavno boravio i presednik Turske Redžep Tajip Erdogan, gdje je razgovarao sa Izetbegovićem.
