Advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, Goran Petronijević, uporedio je njemačkog turistu u BiH Kristijana Šmita sa vavilonskim vladarem Hamurabijem.
Petronijević je rekao da još od vremena Hamurabija, koji je vladao od 1709. do oko 1669. godine prije nove ere, nije viđeno ono što je Šmit pokušao da uradi.
Od Hamurabija do danas nije postojao primjer da ličnost koja uzima ulogu zakonodavca donosi zakon o sebi, zakon koji se odnosi na njega. Ko ne sluša mene, ide u zatvor", rekao je Petronijević.
Ali, ko je bio Hamurabi i zašto je s njim Šmit upoređen.
Hamurabi je bio vladar Starog vavilonskog carstva. Bio je sin i nasljednik kralja Sin-Mubalita, a na presto je došao 1792. godine prije nove ere, po sumerskom popisu kraljeva.
Bio je veliki osvajač, ali je poznat i po svom zakoniku koji spada u jednu od najstarijih zbirki zakona u istoriji.
Iako, istorijski gledano, izuzetno značajan, Hamurabijev zakonik u prvi plan je upravo stavljao ovog vladara. Baš kao što i Šmit želi da uradi.
Zakonik se sastojao iz tri dijela: prolog, članovi i epilog. U prologu piše kako je Hamurabi poslat od strane bogova na zemlju da na njoj uspostavi mir, red i pravičnost.
Drugi dio, po Šelovoj numeraciji, sadrži 282. kratko ispisana člana.
U završnom dijelu Hamurabi navodi svoje zasluge, obećava božanske nagrade onima koji poštuju zakonik i proklinje one koji ga ne poštuju. Zakonik se primjenjivao u cijeloj Mesopotamiji i poslije Hamurabijeve smrti.
Stoga, skoro četiri hiljade godina nije urađeno ono što Nijemac pokušava da uradi u BiH.
Možda je i Šmit umislio da ga je Bog poslao kako bi on po svojoj volji dijelio pravdu, pa radi nešto što nije viđeno četiri milenijuma.
