Nelegitimnim nametanjem odluka beskrupulozni građanin Kristijan Šmit je baš 21. novembra, na dan kada je zaustavljen građanski rat i stvoren okvir za život u BiH, ponovio nastojanje da sruši Ustav BiH i Dejtonski sporazum da napravi neustavnu bošnjačku unitarnu državu, rekao je Srni profesor ustavnog prava Siniša Karan.
"Sva tri naroda u BiH odgovorna su za bezbjednost i dužna da se odupru ovim pritiscima, da sačuvaju mir i Dejton kao jedini mogući okvir zajedničkog života", istakao je Karan.
On je podsjetio da o uticaju visokih predstavnika na pravni sistem najbolje svjedoče podaci da su samo do 2009. godine proglasili 105 amandmana na ustave entiteta, donijeli više od 800 odluka, više od 300 propisa i izvršili oko 500 smjena /vansudske kazne bez ikakvog procesa ili mogućnosti žalbe/.
Za to, kaže profesor Karan, nisu imali nikakvo uporište u međunarodnom pravu niti u Ustavu BiH koji je dio domaćeg prava, posebno nakon uvođenja amandmana jedan, koji je jedini mogući okvir života i afirmacije zahtjeva sva tri naroda kao dio kompromisa.
"Svi u BiH moraju da shvate da su Šmit i oni koji su bili visoki predstavnici zapravo remetilački faktor i i bezbjednosni problem", istakao je Karan
Prema njegovim riječima, oni su isti onaj rušilački faktor koji je uveo narode u nesretni građanski rat jer 29 godina kasnije nameće ponovo razloge zbog kojih je došlo do tragičnog sukoba.
"Svi moraju shvatiti da ovdje niko ne dobija, jer građanin Šmit i dio međunarodne zajednice sva tri naroda uvode ponovo u nestabilnost", rekao je Karan.
Ukazao je na potrebu da se mora razumjeti da, kada predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik brani Ustav Srpske, zapravo brani i Ustav BiH jer je oni su usaglašeni.
"Podsjetiću da je Ustavni sud BiH ranije potvrdio da entiteti imaju ustavno pravo da pokrenu postupak povlačenja saglasnosti na ranije prenesene nadležnosti u oblasti pravosuđa, odbrane i bezbjednosti, indirektnog oporezivanja i drugih pitanja, te time potvrdio stavove institucija Republike i njenog državnog i političkog vođstva", naveo je Karan.
Prema njegovim riječima, sve institucije Republike Srpske, pogotovo pravosudne, moraju do kraja i dosljedno da poštuju zakone Srpske, a jedna od njih je i odluka o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH koja je donesena zbog toga što rade po pravilima, a ne po Zakonu i što mijenjaju pravila na način da omogućavaju da taj sud radi bez sudija iz Srpske na način da tri stranca i dva Bošnjaka u ime druga dva naroda donose odluke.
"Ustavni sud se time definitivno demaskirao i jasno stavio do znanja da je zapravo jedan od najvećih kršitelja Ustava BiH", zaključio je Karan.
