"To nije samo stav Republike Srpske, nego to podržavaju i Hrvati u BiH. To pitanje dobija sve veću podršku unutar društva u BiH. Vjerujemo da bi taj proces trebalo da dobije podsticaj, s obzirom na to da je BiH suverena i nezavisna. Strani protektorat je nešto što bi trebalo da postane prošlost", istakao je Ivancov. 

On je naglasio da je u BiH, u političkom smislu, trenutno sve u vezi sa formiranjem novih vlasti nakon opštih izbora, održanih 7. oktobra. 

"Zadovoljni smo činjenicom da su institucije na svim nivoima u Republici Srpskoj formirane ili u procesu formiranja koji teče bez problema. Narodna skupština Republike Srpske je konstituisana, Željka Cvijanović je preuzela dužnost novog predsjednika Srpske, a imenovan je i mandatar", rekao je ambasador Ivancov. 

On je napomenuo da je u toku proces formiranja nove Vlade Republike Srpske, kao i konsultacije za Vijeće naroda Republike Srpske i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. 

"Svjesni smo da su institucije u Republici Srpskoj funkcionalne. Željeli bismo da istaknemo visok nivo međupartijske saradnje u Republici Srpskoj i formiranje jake, široke vladajuće koalicije. Računamo da će opozicione partije konstruktivno učestvovati u procesu donošenja odluka vitalnih po interese Republike Srpske", rekao je ruski ambasador. 

Prema njegovim riječima, Rusija pozitivno gleda na početak procesa formiranja vlasti na nivou BiH.

"Želimo svaku sreću Predsjedništvu BiH u konstruktivnom radu u interesu svih građana. Uvjereni smo da će se njihov rad zasnivati na pricipima Dejtonskog sporazuma. Osnovu za saradnju predstavlja dijalog, kompromis i konsenzus, te želimo da vidimo maksimalnu inkluziju u procesu formiranja vlasti na zajedničkom nivou i izbjegavanje blokade", rekao je Ivancov. 

On je izrazio očekivanje da institucije na nivou Federacije BiH budu brzo formirane, uz uzajamno razumijevanje stavova i izbjegavanje retorike novih podjela. 

"Željeli bismo da političke stranke postignu dogovor koji bi poštovao interese naroda u BiH. Spremni smo na saradnju sa svim političkim snagama i etničkim zajednicama u BiH na pragmatičnoj, za sve prhvatljivoj osnovi, kao što je to slučaj bio i do sada", poručio je Ivancov u intervjuu Srni. 

VOĐENA AGRESIVNA KAMPANJA PROTIV CIK-a 

On je izrazio žaljenje zbog agresivne kampanje koja je vođena protiv Centralne izborne komisije /CIK/ BiH za vrijeme pripreme, u toku i nakon opštih izbora, te u toku procesa formiranja vlasti. 

"Izražavamo žaljenje što je određen broj medija, od kojih su čak neki finansirani iz inostranstva, ali i pojedini politički akteri pokušali da poentiraju diskreditujući CIK. Pokušaj je bio da se diskredituje i potkopa povjerenje građana u CIK. To je opasno i kontraproduktivno", upozorio je Ivancov. 

Ruski ambasador je podsjetio da je CIK jedna od institucija koja je pomenuta u Dejtonskom mirovnom sporazumu. 

"Takođe, bilo je i raznih izjava u vezi sa kršenjem pravila tokom izborne kampanje, iako, nismo vidjeli da su izneseni konkretni dokazi. CIK je ispitao sve žalbe političkih subjekata i donio odluke. Sudovi su ispitali naknadne žalbe i donijeli odluke. Ne vidimo neke neriješene probleme u vezi sa izbornim rezultatima, niti razlog da budu predmet daljih razgovora", rekao je Ivancov. 

On je pozvao sve stranke i učesnike izbora da se uzdrže od vršenja pritisaka na CIK, te da ova institucija završi svoj posao u finalizovanju rezultata izbora. 

"U potpunosti podržavamo njihovu nezavisnost. Vjerujemo da rade dobar posao", dodao je Ivancov. 

Kad je riječ o reformi izbornog zakonodavstva, Ivancov smatra da bi to trebalo da se dogodi tek nakon potpunog uspostavljanja institucija na osnovu postojećih preporuka međunarodnih i lokalnih institucija i u skladu sa zakonom. 

"To bi trebalo da se obavi u konstruktivnoj atmosferi, da se izbjegne nepotrebna kritika i proces bi trebalo zasnivati na saradnji i dijalogu", rekao je ruski ambasador. 

Izbori i formiranje institucija će, kako je naveo, biti u fokusu redovne sjednice političkih direktora Savjeta za sprovođenje mira /PIK/ na sastanku u decembru, a od koje očekuje koncizan kominike okrenut ka budućnosti BiH. 

U BiH POSTOJI PODRŠKA EU INTEGRACIJAMA, ALI NE I NATO SAVEZU 

Govoreći o evropskim i evroatlantskim integracijama BiH, Ivancov je naveo da postoji široka podrška za integracije BiH u EU ali da, istovremeno, pitanje članstva u NATO-u "stvara pukotine u BiH". 

"BiH je suverena i nezavisna i na njenim građanima je da donesu odluke koje se tiču njene spoljne politike. To se, takođe, odnosi na članstvo u različitim međunarodnim i regionalnim organizacijama", istakao je ambasador Ivancov. 

On je naveo da dio procesa evropskih interacija BiH ne isključuje saradnju sa drugim međunarodnim faktorima, što uključuje i Rusku Federaciju i taj pristup pozdravljamo. 

"Kad je riječ o NATO-u, nema konsenzusa u društvu u vezi sa članstvom u Alijansi. To je potvrđeno Deklaracijom Narodne skupštine Republike Srpske o vojnoj neutralnosti i izjavama člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Milorada Dodika i lidera iz Republike Srpske", podsjetio je Ivancov. 

Namjera da se BiH uvuče u NATO, kaže ruski ambasador, predstavlja kršenje dejtonskih principa ravnopravnosti naroda i uloge entiteta u donošenju ključnih odluka koje se tiču spoljne politike. 

"Ruska Federacija ne podržava proširenje NATO-a u Evropi i ne vidimo nijedan validan vojni ili bezbjednosni razlog za to. Vjerujemo da taj proces stvara samo nove podjele u Evropi, a ne doprinosi stabilnosti i bezbjednosti u regionu", istakao je Ivancov. 

USPJEŠNA PRIVREDNA SARADNJA 

Govoreći o privrednoj saradnji Ruske Federacije, Republike Srpske i BiH ambasador Ivancov je ocijenio da se ona uspješno razvija. 

"Vidimo da je privredna saradnja sistematična i da smo među ključnim međunarodnim investitorima i spoljnotrgovinskim partnerima BiH. Ta saradnja se zasniva na pragmatičnim i uzajamno korisnim principima. Ruska preduzeća ovdje u BiH su bitni poreski obveznici, ali i značajni poslodavci", rekao je Ivancov. 

On je kao primjer naveo činjenicu da su "Zarubežnjeft" i Rafinerija Brod od 2007. godine do danas uplatili 2,4 milijarde evra poreza u budžete entiteta i BiH. 

"To je značajna suma. U okviru svojih aktivnosti Rafinerija Brod zapošljava od 2.000 do 2.500 radnika. Govorim samo o Rafineriji Brod, a tu imamo i Rafineriju ulja Modriča, mrežu benzinskih pumpi, `Sberbanka`, `Gaspromnjeft`... Tako da smo veoma bitan faktor ekonomskog razvoja BiH", naglasio je Ivancov. 

On je napomenuo da se povećava i izvoz voća i povrća, kao i da su u toku konsultacije kako bi se omogućio izvoz mliječnih proizvoda i mesa iz BiH u Rusku Federaciju. 

Ivancov je izrazio zadovoljstvo što je i u oblasti kulturne saradnje dvije zemlje ostvaren bitan napredak, ističući da će taj proces biti ohrabrivan i ubuduće zajedno sa vlastima Republike Srpske i Federacije BiH. 

"Samo u decembru u Sarajevu će biti izvedene dvije ruske baletske predstave na ledu. Imali smo prošle sedmice izložbu `Sjećanje na Ivana Sergejeviča Turgenjeva`, koja je upriličena povodom obilježavanja 200 godina od rođenja ovog velikog ruskog klasika. Iduće sedmice izložba će biti održana u Banjaluci", rekao je Ivancov u intervjuu Srni, dodavši da će i u Bijeljini biti otvorena izložba o narodima Ruske Federacije.