Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić ocijenila je potpuno nerazumnim i neobjašnjivim stav visokog predstavnika Valentina Incka da neće prisustvovati komemoracijama srpskim žrtvama dok se ne prestane negirati navodni genocid u Srebrenici i govoriti protiv BiH.
"Vidimo i ovaj put da je visoki predstavnik pokazao potpuno solidarisanje sa istinom po mjeri bošnjačkih političara i da je potpuno nezainteresovan za tragediju srpskog naroda u proteklom ratu", rekla je Majkićeva Srni, konstatujući da to nije ni prvi ni posljednji put.
Prema njenim riječima, predstavnici međunarodne zajednice treba da znaju da postoje razlozi zbog kojih srpski predstavnici u institucijama BiH nikada neće moći prihvatiti zakon o zabrani negiranja genocida.
Podsjećajući da Savjet Evrope traži od država članica EU da u svom zakonodavstvu propišu krivično djelo zabrane odobravanja, negiranja ili umanjenja genocida, ratnog zločina i zločina protiv čovječnosti koji su utvrđeni presudama nekih od sudova, Majkićeva je konstatovala da tu odredbu u svoje zakonodavstvo nisu uvele mnoge zemlje među kojima i Velika Britanija, Francuska, Danska, Irska, te Švedska.
Majkićeva ističe da je pitanje kvalifikovanja događaja u Srebrenici kao genocida otvoreno i da će se na njemu u budućnosti raditi.
"Najbolje je o tome rekao portugalski general Karlos Martinez, koji je bio zamjenik šefa misije vojnih posmatrača u BiH i Hrvatskoj. On kaže da nije bilo genocida u Srebrenici jer nije bilo predumišljaja, jer da je postojala genocidna namjera, Vojska Republike Srpske bi zatvorila srebreničku enklavu tako da niko ne može pobjeći, a umjesto toga ostavljeni su koridori za povlačenje Bošnjaka prema sjeveru i zapadu", navela je Majkićeva.
Ona naglašava da je pitanje osporavanja genocida u Srebrenici pokrenuto iz više domaćih i međunarodnih izvora, a nakon propalih pokušaja političkih stranaka od 2007. godine do danas da se jedan takav zakon donese u BiH, sada na tome insistra nevladin sektor.
Kao osnovni razlog zašto su Srbi protiv takvog zakona Majkićeva je navela da bi u slučaju prihvatanja zakona bilo omogućeno da se mnogim građanima srpske nacionalnosti sudi za verbalni delikt, čak i onima koji argumentima osporavaju to djelo.
Majkićeva je kao primjer navela da bi bilo suđeno onima koji navedu imena ljudi uklesanih u memorijalnom centru u Potočarima, a koji su još živi ili imena ljudi koji nisu stradali u Srebrenici nego na nekim drugim lokacijama.
"Za predstavnike srpskog naroda to bi bio novi pokušaj da se na `mala vrata` uvede verbalni delikt odnosno delikt mišljenja, gdje bi se selektivno kažnjavali Srbi sa nepoželjnim stavovima i mišljenjima", istakla je Majkićeva.
Prema njenim riječima, nastojanja da se zakon o zabrani genocida donese bila su naročito intenzivna kada su na čelu neustavnih institucija Tužilaštva i Suda BiH bili bošnjački kadrovi, za čijeg je mandata procesuiran veliki broj Srba, dok su najteži ratni zločini Bošnjaka protiv srpskog naroda bili zanemareni.
"Visoki predstavnik i međunarodna zajednica u pokušajima da se usvoji zakon o zabrani negiranja genocida ne prepoznaju stvarne namjere bošnjačke elite, a to je da Bošnjaci po vlastitom modelu istorije disciplinuju pripadnike srpskog naroda", naglasila je Majkićeva.
Ona je dodala da bi, usvajanjem ovakvog zakona, bila onemogućena sva buduća naučna istraživanja događaja iz proteklog rata, jer ti rezultati ne bi, prema mišljenju Bošnjaka, smjeli odstupati od nalaza Haškog tribunala ili presuda drugih sudova.
"Usvajanje takvog zakona omogućilo bi stvaranje ambijenta u BiH u kome bi srpska politička elita i obični građani bili pod stalnim pritiskom sankcija utvrđenih tim zakonom zbog slobodnog izražavanja stava o događajima iz prethodnog rata", upozorila je Majkićeva.
Prema njenim riječima, bilo bi onemogućeno da Republika Srpska eventualno snimi dokumentarni film o tim događajima, a takođe bi i advokati bili onemogućeni da brane optužene za ratne zločine.
"Ovo je nekoliko osnovnih razloga zbog kojih Srbi ne mogu prihvatiti takav zakona dok se ne riješi pitanje pravosuđa, dok ono ne bude radilo onako kako bi trebalo i dok se ne riješi najveći broj slučajeva ratnih zločina koje su počinili Bošnjaci nad Srbima", naglasila je Majkićeva.
Iz OHR-a su naveli da će ozbiljno početi razmišljati o tome da svoje prisustvo na komemoracijama nevinim srpskim civilnim žrtvama u Podrinju podignu na viši nivo kada se "za to stvore uslovi", odnosno "kada pojedini govornici na /nekim/ komemoracijama prestanu negirati da se genocid desio u Srebrenici, glorifikovati ratne zločince, širiti govor mržnje, te govoriti protiv BiH".
