Gujon je naglasio da u vezi sa srpskom imovinom u FBiH, Hrvatskoj i na Kosovu i Metohiji mnogo toga nije pravedno, a često ni legalno.

"Položaj Srba u regionu zavisi od zemlje do zemlje, čak i unutar jedne kao na primer u BiH. Nije isto biti Srbin u Banjaluci i negde u FBiH", izjavio je Gujon novinarima u Beogradu.

On je podsjetio da je prošlog mjeseca bio u rejonu kod Mostara, u Prebilovcima, Bačevićima, srpskim selima u FBiH, koja nemaju vodu.

"Veoma je toplo, a oni nemaju vodu. To je neprihvatljivo. Činjenica da u Prebilovcima nema vode je nešto nezamislivo. Treba da radimo na tome da se to promijeni", rekao je Gujon i dodao da, osim ovog, ima mnogo sličnih primjera u regionu.

Gujon je rekao da je prije nego što je imenovan za direktora Uprave mislio da takve primjere /da ljudi nemaju vodu/ može da sretne samo u srpskim mjestima na Kosovu i Metohiji.

"Naravno, na Kosovu i Metohiji je situacija mnogo komplikovanija nego u zemljama regiona, ali ipak ima sličnih dešavanja i u samom regionu, pa čak i u zemljama regiona koje su članice EU", naveo je Gujon.

On je dodao da je za njega bio šok kada je prvi put posjetio Hrvatsku prije godinu i po i vidio da tamo postoje mjesta gdje ljudi nemaju ni struju, a u nekim ni vodu, iako su u EU i 21. je vijek.

Gujon je podsjetio da je Uprava za dijasporu i saradnju sa Srbima u regionu, zajedno sa instucijama Republike Srpske, pokrenula kampanju za zaštitu imovinskih prava Srba porijeklom iz FBiH.

On je naveo da je Uprava, zajedno sa Republikom Srpskom, otvorila nekoliko kancelarija za pravnu pomoć i već sada je formirano 5.000 predmeta.

"To znači da za 5.000 porodica imamo mogućnost da odbranimo njihovu imovinu", rekao je Gujon, navodeći da se ta kampanja nastavlja, a cilj je da ono što pripada Srbima ostane u njihovom vlasništvu, što je osnovno ljudsko pravo.

On je napomenuo da je u toku usklađivanje zemljišnih knjiga i katastra u BiH, pa može da se desi da vlasnik izgubi pravo na svoju imovinu ako se ne javi, ako nije obaviješten o tome.

"Ako se neko ne javi, a ima imovinu u FBiH može da dođe do uzurpacije i otimanja njegove imovine, zato apelujem da se Srbi jave kancelarijama za pravnu pomoć, koje je osnovala Republika Srpska, kako bi bili obavešteni o svemu šta se dešava", poručio je Gujon.

On je ukazao da uzurpator poslije dvije decenije može da postane vlasnik srpske njive ako je koristi 10 ili 20 godina, a da Srbin ne prijavi da je to njegova imovina i ne žali se na nelegalno korištenje.

"Nažalost, prošlo je mnogo vremena posle rata i mnogi koji su morali da izbegnu i žive po svetu, nisu svesni toga i dugo nisu bili u FBiH, gde imaju imovinu", rekao je Gujon.