Predsjednik Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine Gideon Grajf rekao je da je Komisija utvrdila da je na tom području stradalo na hiljade Srba i da je postojao pokušaj njihovog etničkog čišćenja, o čemu se ne zna dovoljno, te se o tome mora govoriti i to treba objaviti.
"Postojalo je nastojanje da se etnički očiste mnoga srpska sela, na hiljade Srba je brutalno ubijeno od 1992-1993. u području Srebrenice. O tome se ne zna dovoljno, o tome se ne objavljuje dovoljno, a jedan od naših ciljeva bio je da pokažemo i taj dio istorije. Istorija ne može biti jednostrana, kada govorite o stradanju svih ljudi, a to je i u nazivu naše komisije, onda morate da opišete sve, ništa se ne smije gurati pod tepih. Srbi su stradavali i ubijani su u tom periodu", naglasio je Grajf.
On je naveo da je riječ o hiljadama stradalih Srba na srebreničkom području.
"Ubijani su u svojim domovima, ispred kuće, na djelu je bilo brutalno etničko čišćenje i o tome se mora govoriti. Ne može se govoriti o stradanju jedne zajednice, a da se pri tom ne govori i o stradanju drugih. To je istorija, autentična, gdje se opisuje cjelokupna slika, a ne samo djelić", rekao je Grajf večeras za RTRS, govoreći o rezultatima rada Nezavisne međunarodne komisije.
Grajf, koji je vodeći izraelski istoričar, rekao je da nisu tačne tvrdnje pojedinih medija iz Federacije BiH o izmijenjenom broju stradalih muslimana u regiji Srebrenice.
On je dodao da su napadi besmisleni, neopravdani, nekorektni, i služe tome da nanesu štetu i dovedu u pitanje rad Komisije, da bi se pokazalo da njen rad nije utemeljen u nauci, što nije slučaj.
"Kada bi se pojavilo nešto ozbiljno, ovog trenutka bih sazvao komisiju. Žao mi je što se nekima ne sviđa rad ove komisije, ali to smo očekivali od početka. Kada je riječ o kritičkim glasovima, uvjeravam vas da 99 odsto njih nije ni otvorilo izvještaj, nisu pročitali nijednu rečenicu, ni slovo. Kada bi ga pročitali, vidjeli bi koliko smo bili korektni, naučni, objektivni, bez ikakvih predubjeđenja. Članovi su iz NJemačke, iz Japana, Italije, Republike Srpske, države Izrael, 10 zemalja, koji nisu ni za, ni protiv ičeg. Krenuli smo od potpuno praznog lista papira i držali smo se samo činjenica, podatka, nikakvih interesa. To do sada nisam pominjao, a mislim da je sada vrijeme da se kaže - nismo dobili nikakva uputstva šta pisati, šta objelodaniti, kako opisivati, mi smo 100 posto, 1000 posto bili slobodni, niko nam ništa nije diktirao, niko nas nije upozoravao ni na šta, niko nam nije prijetio", istakao je Grajf.
On je naglasio da je veliki uspjeh Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine to što je bila 100 odsto nezavisna u radu i to što tokom svih ovih godina od završetka izvještaja nije dobila nijedan naučni kontraargument na zaključke.
"Izvještaj je remek-djelo, zato što je nepristrasan, objektivan je u mjeri u kojoj je objektivnost moguća, autentičan je, vođen naukom. Siguran sam da će za nekoliko godina ovaj sjajan dokument biti izučavan na većini univerziteta u svijetu kao primjer izuzetnog, u nauci utemeljenog, istorijskog dokumenta. Ponosan sam što sam predsjednik tako dobre komisije", naveo je Grajf.
On je naglasio da to nije pojedinačni poduhvat - učestvovalo je 10 renomiranih naučnika iz cijelog svijeta, iz 10 zemalja, te da svi mogu ponosni na rezultate rada koje su pokazali cijelom svijetu.
"Komisija je svoj zadatak shvatila sasvim ozbiljno, jer smo znali da je tu riječ o životu i smrti nevinih ljudi. Željeli smo da doprinesemo boljoj budućnosti ovog regiona. Prošlost ne možemo mijenjati, ali ovom regionu želimo bolju budućnost, to je naša velika nada i jedan od najvažnijih elemenata našeg rada - da gledamo u budućnost, a ne unazad", naglasio je Grajf.
On je rekao da ovo najvjerovatnije nije posljednje slovo o tragičnom događaju u Srebrenici i, ako bude potrebe, istraživanje će biti nastavljeno.
"Mi podržavamo da nova istraživanja uradi bilo ko je naučnik, istoričar, istorija je živa nauka. Komisija nije dala posljednju riječ, možda će neko za 15 godina odlučiti da osnuje novu komisiju. Ali, ono što smo mi uradili ozbiljan je pokušaj da sagledamo šta se događalo za vrijeme ovih tragičnih događaja, i da posijemo sjeme bolje budućnosti, zato što je ovom svijetu bolja budućnost potrebna", istakao je Grajf.
Grajf je rekao da istoriju treba da pišu istoričari, a političari da se bave politikom, i, ako taj uslov bude zadovoljen, doći će se do pravih zaključaka.
Grajf, koji je stručnjak za Holokaust, rekao je da se opredijelio 80 godina da se bavi izuzetno osjetljivom istorijskom temom, koju do tada niko nije htio ni dotakne, naravno odred, jedinicu u Aušvicu koju su Nijemci nazivali zonderkomando, što znači specijalni odred, specijalna jedinica.
"Bio sam prvi istoričar na svijetu koji je objavio rad na tu osjetljivu, komplikovanu temu i rekao bih da sam napravio revoluciju, stvarnu revoluciju u istraživanju Aušvica i robova, jevrejskih robova koji su bili prisiljeni da pomažu Nijemcima u izvršenju egzekucija u Aušvicu. Zašto sam naveo ovaj primjer? Da pokažem da se ne plašim da se bavim osjetljivim temama kojima se niko prije mene nije bavio", naglasio je Grajf.
On je istakao da je to izazov, a istoričari vole izazove.
"S obzirom na to da dolazim sa Bliskog istoka, regiona u kojem traje sukob već stotinama godina, neprestano, smatrao sam, ovo govorim sa skromnošću, da bismo, na čelu ove značajne komisije, mogli da uradimo nešto čime bismo dali doprinos miru u ovom regionu, nakon toliko sukoba i bitaka, da bismo to mogli učiniti kroz istraživanje i izvještaj, i mislim da smo učinili prvi korak ka miru i pomirenju na Balkanu", rekao je Grajf.