Cilj međunarodne zajednice je oduzimanje svih nadležnosti Republici Srpskoj i formiranje unitarne BiH. Zbog toga Kristijan Šmit želi da nametne Zakon o državnoj imovini, kojim bi Srpska bila razvlašćena. Šmit je time uveo BiH u najopasniju krizu od završetka rata. Zato za Srpsku imovina predstavlja crvenu liniju iza koje slijedi jedino samostalnost.
Raspolaganje državnom imovinom i po Dejtonskom sporazumu i suštinski je konstitutivni dio državnosti, jedan od najznačajnijih entitetskih atributa Republike Srpske. Ukoliko on bude izvučen iz nadležnosti Republike Srpske i to još od strane nelegitmno i nelegalno izabranog stranca, biće utrt put potpunom razvlašćivanju Republike Srpske i uspostavljanju unitarne BiH, objašnjava Aleksandar Gajić iz beogradskog Instituta za evropske studije.
To je, prema njegovim riječima, ključni razlog zašto vlasništvo nad nepokretnom državnom imovinom za Banjaluku predstavlja crvenu liniju, nakon koje, prema najavi predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, slijedi proglašenje samostalnosti.
- Ako Kristijan Šmit nametne Zakon o državnoj imovini, istog trenutka ćemo proglasiti samostalnost - najavio je Dodik.
Poslije imovine slijedi policija
Gajićev kolega iz istog instituta, Rajko Petrović, napominje da eventualno nametanje Zakona o državnoj imovini ima i ekonomske reperkusije. Prema njegovim riječima, bio bi to i snažan udar na ekonomske, infrastrukturne i sve druge kapacitete Srpske.
- Kada bi Srpskoj bila oduzeta imovina, to bi značilo da bi Republika Srpska u ekonomskom smislu bila svedena na formu, na praznu ljušturu bez sadržine. Drugo, ukoliko bi tako nametnuti zakon nelegalno izabranog visokog predstavnika ugledao svjetlo dana, to bi poslalo snažnu poruku da će proces razvlašćivanja Republike Srpske biti nastavljen - napominje on.
Od početka dvehiljaditih visoki predstavnici su nametnutim zakonima oduzeli brojne nadležnosti Republici Srpskoj, podseća Petrović.
U jednom trenutku taj proces je zaustavljen akcijom vlasti Srpske, ali međunarodna zajednica ne odustaje od cilja čiji je sprovoditelj Kristijan Šmit – unitarne i kvazigrađanske BiH.
- Zbog tog razloga, zato što to predstavlja ozbiljan atak i potencijalno ozbiljan zalog za potencijalno uništavanje Republike Srpske, Milorad Dodik je, prema mom mišljenju, bio prinuđen da reaguje na način na koji je reagovao - smatra Petrović.
Nakon državne imovine sasvim sigurno bi sljedeća na udaru bila policija Republike Srpske, dodaje on.
Dvoboj koji odlučuje o sudbini BiH
Kristijan Šmit, pak, najavljuje dolazak u Banjaluku, gdje, navodno ima zakazane sastanke. On je dodao da je "Dodikovo ponašanje šamar EU koja pokušava da unapredi vladavinu prava u Bosni", kao i da bi predsjednik Republike Srpske "trebalo da se pripremi za neke prilično neugodne trenutke".
Obojica Sputnjikovih sagovornika smatraju da je svojevrstan dvoboj između Šmita i Republike Srpske sudbonosan, ne samo za Srpsku, već i za budućnost čitave BiH. On će odlučiti hoće li BiH vladati kolonijalni upravnici ili će o svojoj sudbini odlučivati građani.
Prema Gajićevim riječima, Republika Srpska više nema gdje da odstupa i pravi kompromise.
- Nema sumnje da se međunarodna zajednica prema entitetima i predstavnicima zajedničkih institucija odnosila na neokolonijalni način i da je to praksa koja se ustalila. A ovo je pokušaj Republike Srpske da u krajnjoj nuždi odbije poslušnost i da se ne povinuje zapadnim namjesnicima. Da li će ovaj momenat biti taj koji će preokrenuti dosadašnju praksu, da li će ovo biti prva velika pobjeda Republike Srpske, da se međunarodni predstavnici sa manjkom legitimiteta suzbiju, vidjećemo. Izgleda da su stvari otišle daleko, a da li su otišle predaleko, još je prerano dati konačni sud - smatra Gajić.
Šmit ne reaguje direktno na ono što je Dodik izjavio i to možda govori o tome kako takozvani visoki predstavnik pokušava da prijetnjama i ćutnjom spriječi da stvari ne odu predaleko. To pokazuje da Šmit možda i nije spreman na krajnju radikalizaciju i kidanje svih veza između Srpske, BiH i OHR-a, dodaje Gajić.
Šmit je taj koji može, mora i treba da popusti. Kako i na koji način, pokazaće vrijeme – možda će odustati od nametanja zakona, a možda će tražiti njegovu modifikaciju – sve to zavisi od procjene zapadnog dela međunarodne zajednice i toka pregovora sa vrhom Republike Srpske, zaključuje Gajić.
