Šarović smatra da u ovom trenutku nije moguć dogovor na svim nivoima u BiH o zaštiti domaće proizvodnje jer postoji mnogo nerazumijevanja na svim nivoima i u svim strukturama društva. 

"Zaštita domaće proizvodnje se ne uvodi na granici, i tu je osnovno nerazumijevanje", rekao je Šarović za "Nezavisne novine". 

Prema njegovim riječima, zaštita se uvodi podrškom domaćoj proizvodnji putem podsticajnih mjera, razvijanjem širokog spektra podrške kroz budžete entiteta i lokalnih zajednica, uvođenjem kategorije plavog dizela, podrškom sistema za navodnjavanje, za iskorjenjivanje bolesti, privlačenjem investicija, obezbjeđenjem projekata, nabavkom mehanizacije. 

"To je suština zaštite domaće proizvodnje kako bi ona bila konkurentnija i kako bi mogla da izađe na evropsko i druga tržišta", dodao je Šarović. 

On je naglasio da se domaćoj proizvodnji može pomoći modernim zakonodavstvom, rasterećenjem obaveza davanja, smanjenjem njihovog udjela u različitim necarinskim taksama i drugim dažbinama koje se plaćaju. 

"Moramo da podignemo standard do tog nivoa da to zadovoljava evropske standarde, a da na taj način spriječimo uvoz u BiH nekvalitetnih proizvoda koji štete domaćoj proizvodnji", rekao je Šarović. 

Govoreći o tržištima na kojim BiH može ostvariti dobre rezultate, Šarović je rekao da se radi na razvoju trgovine sa Kinom. 

"Sporazum o veterinarstvu i zdravlju životinja potpisan je i bar neki privrednici će moći da izvoze na to tržište. Izašli smo i na tržište Libana, a očekujemo i da dobijemo 'zeleno svjetlo' iz Rusije za izvoz hrane životinjskog porijekla jer zasad izvozimo samo voće i povrće, te lijekove", istakao je Šarović. 

Odgovarajući na pitanje zašto ništa nije uradio na uvođenju zaštitnih mjera, Šarović je rekao da se za to mora imati argumentacija i da je riječ o sprovođenju postupka koji prilično dugo traje.