Cvijanovićeva je istakla da bi to bila sjajna prilika u smislu da se "očuva sve što imamo i treba da imamo u budućnosti".

"Strani faktor na tom planu treba biti samo podrška i neko ko olakšava procese, a ne da u naše ime odlučuje ili ne daj Bože pokušava nešto da nametne u ime institucija na bilo kom nivou vlasti", rekla je Cvijanovićeva novinarima u Banjaluci.

Ona je precizirala da poštuje i razumije svaku pomoć međunarodnog faktora, ali da se institucije i vlasti Srpske ne slažu sa miješanjem stranog faktora poput različitih sugestija, lobiranja, nažalost, i prijetnji, što je za osudu.

Cvijanovićeva je rekla da smatra da bi se ovo društvo moglo kretati dalje ako bi postojala veća kohezija etničkih grupa i konstitutivnih naroda, kao i različitih nivoa vlasti.

"Nažalost, to su stvari koje godinama ne postoje i ne prihvatam da se krivica za takvo stanje prebacuje na Srpsku", poručila je Cvijanovićeva.

Ona je upozorila da je bošnjački član Predsjedništva BiH Šefik Džaferović rekao da se danas ne živi u BiH za koju se borila takozvana Armija BiH, te javno priznao šta su njihovi ratni ciljevi, da ih nisu postigli ratom i da u miru i na brutalan i invazivan način nastavljaju da ih dosegnu.

"Zbog toga se mi patimo u ovoj državi. Srpska nije nikakav problem. Problem su oni koji nisu ostvarili svoje ratne ciljeve i sada se u vezi s tim osjećaju vrlo slobodno i ohrabreno nakon britanskih i američkih sankcija funkcionerima Srpske, prijetnji članica EU i djelovanja Kristijana Šmita", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da BiH može opstati samo ako u tom smjeru postoje interes i dokazana volja svih da uspije i funkcioniše bez uzurpacija bilo čijih nadležnosti, maltretiranja jednih od strane drugih, te bez grupisanja dva protiv jednog naroda.

"Takva BiH može uspjeti, ali to podrazumijeva da koordinišemo aktivnosti i pričamo, iako ne pričamo odavno. Trebalo bi da radimo na svakom nivou vlasti svoj posao, bez uticaja stranaca", ocijenila je predsjednik Srpske.

Ona je navela da ljudi sa ovih prostora treba da se bave domaćim institucijama među kojima je Ustavni sud, te je podsjetila da je uloga predstavnika međunarodne zajednice jasno koncipirana, treba da koordinišu i olakšavaju određene procese u dobroj volji, a ne da nameću i da se iživljavaju.