To je procjena na osnovu nepotpunih zvaničnih podataka za januar i svih raspoloživih informacija do polovine marta, uključujući i vrijednosti fjučersa na naftu, gas i hranu na međunarodnim tržištima za isporuke do kraja polugodišta, kao i specifične cjenovne šokove vezane za BiH, saopšteno je iz Centralne banke.

U Centralnoj banci BiH očekuju usporavanje inflacije u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata.

Imajući u vidu ovako dramatične korekcije kratkoročnih inflatornih očekivanja, već sad je potpuno izvjesno da će sa proljećnim krugom makroekonomskih projekcija i projekcije inflacije za ovu i narednu godinu iz novembra 2021. godine (2,1 odsto i 1,4 odsto respektivno) biti znatno korigovane naviše, ističu iz Centralne banke.

U saopštenju se navodi da je nekoliko faktora koji bi u kratkom i srednjem roku mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i rastu inflacije ka trenutnim ekstremnim procjenama.

"Prvenstveno, mogući su dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i gasa, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa. Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže od potrošačkih cijena", pojašnjava se u saopštenju.

Iz Centralne banke BiH napominju da su drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, eventualno dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu sa trendovima na međunarodnom tržištu.

"Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plata i inflacije, i to ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života, nego i odliva kvalifikovane radne snage u inostranstvo", kažu iz Centralne banke.