Bursaćeva u izjavi za Srnu ističe da prisustvo viskog predstavnika i njegove kancelarije u BiH, 25 godina nakon uspostavljanja mira i u vremenima kada BiH teži ka kandidatskom statusu za članicu EU, zemlju čini neozbiljnom.

"Prisustvo takvih institucija i takvog kapaciteta u zemlji, koja bi trebalo da je suverena, ne samo da nije demokratski, nego je i prilično neobjašnjivo da u 21. vijeku, u jednoj evropskoj zemlji, nekome pada na pamet da u toj mjeri uzurpira ovlaštenja i nadležnosti, pritom nemajući ni legitimno uporište niti suštinsku odgovornost prema narodima i građanima u ovoj zemlji", pojasnila je Bursaćeva.

Postojanje OHR, smatra Bursaćeva, nema nikakv osnov u Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sprazumu, kao ni u međunarodnim aktima.

Ona je podsjetila da su u Dejtonskom mirovnom sporazumu, u članu dva Aneksa 10, ovlaštenja visokog predstavnika precizno navedena.

"Tu možemo da vidimo date nadležnosti visokog predstavnika, a one se odnose na nadziranje sprovođenja Mirovnog sporazuma, uključujući njegov Aneks četiri, odnosno Ustav BiH. U tom članu se dalje navodi i održavanje bliskih kontakata sa stranama, koordinisanje aktivnosti i tako dalje", istakla je Bursaćeva.

Bursaćeva je navela da je u pravni sistem BiH uvedena loša praksa, koja je i dovela do velikih problema u funkcionisanju svih nivoa vlasti u BiH.

"To je potpuno neprikladna, neobjašnjiva i diktatorska moć koja je dovela i do zakonskih rješenja i uvođenja određenih sistema koji su nas, sudeći prema rezultatima djelovanja, odveli u potpuno pogrešnom pravcu. Umjesto da smo 25 godina gradili međusobno povjerenje i dograđivali odgovarajuće sisteme, mi smo se potpuno udaljili od željenog nivoa funkcionalnosti", smatra Bursaćeva.