"To mi je tragičan pristup i nadam se da ćemo ga prevazići, jer ako ga prevaziđemo doći ćemo do nečega što je polurješenje, a kad budemo imali to, možemo ići dalje. Ovdje nema dijaloga zato što bošnjačka politika smatra da šta god oni naume da urade, imaju iza sebe neke strance, koji će to uraditi", naglasila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, Dejtonski sporazum je napravio formulu po kojoj su svi mogli da se osjećaju dobro, komotno, zaštićeno, te da sarađuju.

"Ono što smo mi trebali da uradimo nakon toga, a spriječeni smo u tome, jeste da vidimo kako da koordiniše jedna struktura koja je prilično glomazna, a takva je zbog FBiH, ne zbog Republike Srpske", smatra Cvijanovićeva.

Ona je rekla da Republika Srpska navija da se Hrtvati i Bošnjaci dogovore u FBiH, ali i naglasila da niko u Srpskoj nije kriv što se oni ne mogu dogovoriti kako će promijeniti Izborni zakon, niti što tri godine nakon izbora ne mogu da formiraju vladu.

"Mislim da treba da razgovaramo, jer ne možete graditi budućnost ako nemate tu vrstu razgovora. Šta je problem da predstavnici politika i naroda pričaju o svakoj temi. Ako bismo o određenim stavrima uspjeli da priđemo analitički, da sjedimo s namjerom da se dogovorimo, mislim da bismo našli rješenje", naglasila je Cvijanovićeva za RTRS.

Ona je navela da nije optimista da svi to žele na jednak način, ali da je optimista da će na kraju "ova besmislena situacija svakoga natjerati da stavi prst na čelo i upita se da li višenacionalna država može funkcionisati bez razgovara".

"Ovoj zemlji treba razgovor i mi u Republici Srpskoj smo spremni da pričamo o svakoj temi, i onoj koja nam nije mila. Doći će vrijeme kad će ljudi razumijeti da se ovo može očuvati samo ako razgovaramo", istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je navela da je, šta god da se danas dešava na političkom planu u okviru BiH, njen pristup tome uvijek isti.

"Ovo jeste multietnička demokratija, a demokratija podrazumijeva da su svi u okviru te demokratije zaduženi i odgovorni prema građanima da donose odluke, mijenjaju zakon, definišu stvari poput budžeta, da tu nema nikakvog neizabranog stranca, visokog predstavnika koji će to raditi umjesto vas", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je to prirodan koncept demokratije, za razliku od onog u kojem lažirate demokratiju, govorite da imate demokratski izabrane institucije, a onda imate nekoga ko vam nameće zakone.

"To su stvari koje su u suprotnosti i sa konceptom evropskih integracija, koje zahtijevaju da imate punu efikasnost i opredjeljenost, ali i politički stav koji će pratiti određene institucionalne odluke da dođete do cilja", navela je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je naglasila da ju raduje što Republika Srpska ima potpuno stabilnu institucionalnu postavku, gdje svi rade svoj posao, te da niko nema nikakve pretenzije da nešto uzme od BiH.

"Želimo mir, red, ustav, saradnju, koordinaciju, partnere i konačno razgovore", poručila je Cvijanovićeva.

Kad je riječ o imovini, poljoprivrednom i šumskom zemljištu, Cvijanovićeva je navela da Srpska ima vrlo jasan stav i govori da smo dio eksperimenta koji mora prestati.

Cvijanovićeva je pojasnila da je nakon rata, u oba entiteta, vođen vrlo važan proces privatizacije, u okviru procesa transformacije iz jednog sistema u drugi.

"Ono što se nalazi na teritoriji Republike Srpske institucije Srpske su davale u proces privatizacije, kao što je bio slučaj i u FBiH. To nikome nije bilo sporno. U međuvremenu smo imali različiote odluke o pitanju imovine. Na kraju se došlo u kontradiktornost da 10 godina poslije takvih odluka, neko kaže da to pitanje treba da bude regulisano na nivou BiH", navela je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je potpuno drugačije koncipiran pristup toj istoj imovini kad je u pitanju Srpska i kad je u pitanju Brčko distrikt.

Cvijanovićeva je podsjetila i da je s Dejtonskim sporazumom, kao njegov sastavni dio, došao novi Ustav, na kojem Srpska insistira.

"Tu je vrlo jasno šta je čija nadležnost, ali mi smo danas došli u situaciju da se u Republici Srpskoj borite za nadležnosti koje pišu u Ustavu, a neko vam je to oduzeo. Situacija je besmislena i mislim da se ovdje moramo držati određenih konsanti. Ne mogu da poklonim povjerenje instituciji koja o istom pitanju danas kaže jedno, a nakon 10 godina drugo", istakla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva smatra da je krajnji cilj centralizacija, za koju se primjenjuju različite metode i modeli.

"Nekad je bilo silom, nametanjem visokog predstavnika, a nekad milom, kada smo bili naivni misleći da ćemo mi unutar BiH raditi zajedno na nekim pitanjima. Ali, desilo se da Bošnjaci nikad nisu htjeli da sjednu i razgovarju o nekim pitanjima, zato što je visoki predstavnik nametnuo ono što su oni željeli. Što bi onda razgovarali", smatra Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je istakla da je Republika Srpska finansijski i politički stabilna, da institucije rade svoj posao, dobro sarađuju međusobno, te svima pokušavaju da objasne šta se zapravo dešava u BiH.

S druge strane, Cvijanovićeva smatra da je u BiH prilično komplikovana situacija, te dodaje da je stav Srpske, svih njenih institucija i zvaničnika, da se mora početi ozbiljno razgovarati jer su problemi ozbiljni.

Govoreći o Prijedlogu budžeta Srpske, u kojem nisu predviđena sredstva za realizaciju vraćanja nadležnosti oduzetih Srpskoj, Cvijanovićeva je navela da se budžet koncipira u skladu sa potrebama i zadacima koji se odnose na narednu godinu.

"U kreiranju budžeta Vlada se rukovodi time. Ukoliko imate neke potrebe, možete da rebalansirate budžet i prilagodite ga tim novim potrebama, što je uobičajena procedura", pojasnila je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, malo ko govori o onom što se stvarno dešava sa budžetom, na koji način se on iz godine u godinu povećava, na koji način se popravljaju određene stavke koje se odnose na budžetska davanja i slično.

Kad je riječ o Oružanim snagama, Cvijanovićeva je istakla da je njen privatni, lični, ali i politički stav da je BiH trebalo davno demilitarizovati.

"Mi se danas ne bismo bavili brojnim pitanjima, ne bismo problematizovali, a treba da problematizujemo, koji to broj vojnika imamo, koliko se novca izdvaja, čak čemu služi takva vojska kakva jeste danas", navela je Cvijanovićeva.

Isto tako, dodala je Cvijanovićeva, niko ne bi padao u vatru zbog stvari poput odluke Ustavnog suda BiH po kojoj treba da se dozvoli da se u Oružanim snagama ljudi ističu po vjerskojh pripadnosti, što je u suprotnosti sa konceptom multietničnosti koji se promoviše u BiH.

"Moj stav je da smo mi država koja je trebalo da na sasvim drugačiji način počne da živi svoj novi zajednički život zasnovan na Dejtonskom sporazumu i sigurna sam da bismo danas bili na puno boljim pozicijama da smo neke stvari radili drugačije", smatra Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da Republika Srpska odgovara građanima, te navela da Srpska nije prezadužena, da može da izvršava svoje obaveze i da povećava plate i penzije.