- U skladu s tim, Savjet ministara, najmanje svake dvije godine, a na prijedlog Stručnog savjeta Agencije, uz prethodno pribavljenu saglasnost nadležnih entitetskih ministarstava i organa Brčko distrikta, dužni su utvrditi listu esencijalnih lijekova u BiH. Lijekovi sa liste esencijalnih lijekova u BiH predstavljaju minimum lijekova koji se propisuju i izdaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i minimum lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti - pojasnila je Majkićeva za Srnu.

Ona ukazuje da iako je Republika Srpska 8. februara dala saglasnost resornog ministarstva, posao u Federaciji BiH /FBiH/ još nije okončan. "Kao posljedica neusvajanja navedenog akta, nejednaka je dostupnost građanima BiH minimuma lijekova", ukazala je ona.

Prema njenim riječima, s obzirom na to da ne postoji jedinstvena esencijalna lista lijekova na nivou BiH, entiteti i kantoni se različito snalaze.

U Republici Srpskoj, naglasila je ona, na snazi je entitetska esencijalna lista iz 2007. godine. "Fond zdravstvenog osiguranja Republike Srpske finansira liste lijekova kojima se omogućava kontinuirano snabdjevanje lijekovima zdravstvenog sektora u Srpskoj. Proširen je obim lijekova koji propisuje esencijalna lista, shodno raspoloživim finansijskim sredstvima Fonda", kaže Majkićeva.

Na federalnom i kantonalnom nivou, navela je Majkićeva, ovaj problem rješava se na različite načine, svako pravi svoju esencijalnu listu, u skladu sa svojim principima i finansijskim mogućnostima.

- Donošenje esencijalne liste na nivou BiH nema finansijski uticaj na budžet BiH, ali ima na budžete entiteta - napomenula je Majkićeva.

I dok u Republici Srpskoj svi građani imaju jednaka prava i esencijalna lista je osnov, kaže Majkićeva, dotle, u FBiH, prava i dostupnost lijekova po kantonima nisu jednaka.

Prema njenim riječima, mnogi danas smatraju da razlog neusvajanja esencijalne liste lijekova u BiH treba tražiti u interesnim sferama, uticajnim farmaceutskim lobijima i političkim razlozima na nivou FBiH.

On je istakla da je interes farmaceutskih lobija da se tržište lijekova ne uredi na principijelan i jedinstven način.

- Treba imati u vidu da različiti načini utvrđivanja liste esencijalnih lijekova omogućavaju farmaceutskim kompanijama da koruptivnim radnjama izdejstvuju uvrštavanje lijeka iz svog asortimana na navedenu listu, na manjim organizacionim jedinicima - upozorila je ona.

Primjetna je tendencija, naglasila je ona, da se prijedlozi za utvrđivanje esencijalne liste lijekova, koji kasnije ne prođu proceduru predviđenu članom 83 (1) Zakona, neopravdano proširuju i prevazilaze "minimum lijekova" koji zakon propisuje. To je, navodi Majkićeva, povezano sa interesima farmaceutskih kompanija i političkom voljom koja im ide u susret.

- Sve rečeno dovodi do kršenja osnovnog postulata esencijalne liste lijekova – da se na jednakoj osnovi obezbijedi dostupnost lijekova na teritoriji cijele BiH. Na kraju, treba istaći da su na FBiH potpuna politička odgovornost i eventualne zdravstvene posljedice neusvajanja esencijalne liste lijekova - rekla je Majkićeva.

Prema njenim riječima, njihov pristup karakteriše grubo zanemarivanje interesa javnog zdravlja, kršenje zakona i služenje interesima farmaceutskih kompanija.

- Takođe, svako neusvajanje liste omogućava farmaceutskim kompanijama uticaj na propisivačku praksu ljekara, te dovođenje pacijenata u situaciju kad lijek mora da kupi. A zna se da su stare esencijalne liste prevaziđene i mnogi lijekovi na njima se više ne proizvode - naglasila je Majkićeva.

Prema njenim riječima, esencijalna lista Svjetske zdravstvene organizacije treba da bude osnov i za ecencijalnu listu lijekova u BiH na kojoj bi se svakako morao naći i medicinski kiseonik i drugi medicinski gasovi, koji sada nisu.

Njemački državljanin Kristijan Šmit, podsjetila je ona, nedavno je objavio da Agencija za lijekove BiH mora nastaviti da radi u skladu sa zakonom. Međutim, ističe ona, revizorski izvještaj kaže da ne radi i da je jedna od osam najlošijih institucija BiH.

- Šmit se povremeno sastaje sa direktorom ove agencije. Mogao bi ga upitati zašto već dvije godine zaredom od revizije dobija lošu ocjenu za svoj rad - sugerisala je Majkićeva.