1. Agencija za lijekove ne može kontrolisati medicinski gas u svojoj kontronoj Laboratoriji u Sarajevu zbog nedostatka opreme, što su i sami priznali, jedino što mogu uzeti uzorak i poslati na kontrolu nekoj drugoj akreditovanoj Laboratoriji van BiH. U BiH ne mogu uraditi kontrolu u drugoj Laboratoriji jer jedini u BiH svoju kontrolu imaju u Messer kompaniji , te bismo bili u situaciji da konkurentska privatna kompanija vrši kontrolu svoje konkurencije na tržištu , proizvođača SOL iz Italije, što je nedopustivo i neobjektivno.  

2. Pravilnik o dobroj proizvođačkoj praksi za medicinske gasove iz 2018 godine je usvojen obmanom 3 člana Stručnog savjeta- Upravnog odbora Agencije za lijekove iz Republike Srpske tako što im je podmetnut tekst sa jednim naslovom a drugim sadržajem, a sva 3 člana su farmaceutske i medicinske struke, te nisu mogli pimjetiti pravno podmetanje u pogledu nadležnosti za donošenje akta, što su naknadno shvatili.

3. Zašto niti jedna od 6 kompanija koje prometuju medicinski gas u BiH, osim Messera nema dozvolu niti za proizvodnju, nit za promet u BiH. Iz prostog razloga jer Agencija za lijekove nije radila svoj posao i učinila je propuštanje vršenja svoje nadležnosti. Član 126. tačka k) Zakona o lijekovima kaže da farmaceutska inspekcija Agencije ima pravo i OBAVEZU da „zabrani poslovanje pravnom licu koje svoju organizaciju i rad nije usaglasilo s odredbama ovog Zakona u propisanom roku, odnosno koje obavlja djelatnost bez odobrenja Agencije“. Pravilnik o dobroj proizvođačkoj praksi za medicinske gasove propisao je rok od 6 mjeseci za usklađivanje pravnih lica sa njim, koji je istekao u januaru 2019. godine, a Pravilnik o uslovima za dobijanje dozvole za stavljanje lijeka u promet propisao je rok za usklađivanje za pravna lica isto od 6 mjeseci, koji je istekao u martu 2012. godine.

Nakon predviđenih rokova uzima se spisak svih firmi koje prometuju takve proizvode i obavještavaju se o roku i nakon isteka izlazi farmaceutska inspekcija u kontrolu. Gdje je njihova kontrola svih tih godina, do danas, dok nisu izašli u istu politički, a ne pravno i stručno motivisani.

4. Izjava direktora Agencije nakon kontrole kvaliteta uzoraka medicinskog gasa u Srbiji, koji su pokazali da je 99,90 posto čistoća kiseonika da : problem može biti i u onih 0,01 % zbog toga što zavisi kakve kontejnere i boce je lijek- medicinski gas koristio je u najmanju ruku nestručna i nespretna, jer to kakvog je kvaliteta boca koju je medicinski gas koristio pokazuje upravo rezultat od 99,90 % čistoće gasa, nakon što je uzet uzorak dopremljen iz tih boca.

5. Nestručno pojašnjenje značenja izdate dozvole za stavljanje lijeka u promet, kojoj se pripisuju svojstva nekakvog zastupstva i slično ovdje odmah trebamo demantovati vrlo prostom zakonskom definicjom iz člana 2. tačka ss) Zakona o lijekovima koja glasi:

ss) Dozvola za stavljanje lijeka u promet je isprava kojom ovlašteno tijelo utvrđuje kvalitet, djelotvornost i sigurnost gotovog lijeka, tj. potvrđuje da su zahtjevi za stavljanje lijeka u promet ispunjeni i da lijek može biti u prometu. 

Dakle medicinski gas kompanije SOL je dobio dozvolu stavljanje lijeka u promet u BiH od Agencije za lijekove 2017-do 2022 godine, što znači da može biti u prometu u BiH.

6.    Prilaganje uvoznih deklaracija od Messera ili drugih firmi u medijima u kojima piše medicinski tehnički kisik ili samo kisik kod drugih kompanija je namjerna manipulacija javnosti jer su propisi u indirektnom oporezivanju predvidjeli jednu tarifnu oznaku za kisik i kao takvu ga većina kompanija popunjava, a posebno u dostavi razvrstavaju medicinski gas sa proizvođačkim sertifikatom o kvalitetu serije u bolnice a industrijski u fabrike, i to je svakome jasno, osim onome ko želi zlonamjernu zabludu u javnosti.