Ujed stršljena ne predstavlja opasnost po čovjeka, osim kod alergičnih na otrov ovog insekta, a najopasniji je ubod u glavu i vrat, rekli su Srni u Domu zdravlja Banjaluka.
Ljekari su naveli da u slučaju uboda u glavu i vrat može doći do otežanog disanja i gušenja, te da u tom slučaju lice treba što prije odvesti u bolnicu.
''Ujedi stršljena su posebno opasni kod osoba koje su sklone alergijskim reakcijama, a kod posebno osjetljivih može se razviti i najteža alergijska reakcija – anafilaktički šok, koji je životno ugrožavajuće stanje '', kažu iz Doma zdrava.
Otrov stršljena sadrži acetilholin, koji izaziva osjećaj pečenja, a s obzirom na to da žaoka prodire duboko u kožu, ujed stršljena izaziva jak bol.
Nakon ujeda, kod pacijenata se javljaju crvenilo, svrab i jak otok, koji uobičajeno brzo prolazi, osim kod osoba osjetljivih na taj otrov.
Prvi korak nakon ujeda stršljena jeste da se ubodeni dio tijela podigne u odnosu na trup kako bi se spriječilo širenje otrova, te da se žaoka iz kože ukloni ravnim dijelom noža, a ne pincetom, kako bi se izbjeglo dodatno istiskanje otrova.
Osim farmakološke terapije, kako dodaju iz Doma zdravlja, mnoge osobe primjenjuju i prirodna sredstva za ublažavanje simptoma ujeda stršljena, najčešće stavljanje hladnih obloga, a esencijalna ulja metvice i lavande se koriste za ublažavanje bola i svraba.
''U narodnoj medicini kao sredstva za ublažavanje tegoba preporučuju se i masti od gaveza i nevena'', napominju iz Doma zdravlja.
Iz Doma zdravlja su istakli da se u prevenciji ujeda stršljena preporučuje korištenje sredstava za zaštitu od ujeda insekata, te da se koža zaštiti odjećom, obućom, kao i da se ne nosi šarena odjeća.
Cvjetni parfemi ili znoj mogu privlačiti stršljenove, pa se savjetuje da se prilikom boravka u prirodi koristi što manje mirisa.
Ukoliko se u blizini nalazi stršljen, iz Doma zdravlja savjetuju da se ne pravi panika jer nagli pokreti mogu uplašiti insekta, koji zbog toga može da reaguje ujedom.
