Prema njegovim riječima, u ovom centru bi, između ostalog, trebalo da budu prijave Komunalnoj policiji i inspekcijama, mjerenje aerozagađenja, te informacije o vodostajima rijeka i za vatrogasce.

"Operativno-komunikacioni centar je zamišljen kao štab za pohranjivanje podataka, odnosno vrsta centra za obavještavanje, uzbunjivanje i komuniciranje", istakao je Radojičić.

Dodao je da je ovaj projekat tek u početnoj fazi i da je dat zadatak da se uradi, definišu performanse, potrebna oprema i softver, sazna šta je sve od ulaznih podataka potrebno, koja lica mogu njim rukovati, te pronađe lokacija gdje bi trebalo da bude.

"Ovakav centar bi značio dosta Gradskoj upravi i institucijama, jer su trenutno sve informacije rasute po raznim sektorima i organizacionim jedinicama. Kad imate sve informacije na jednom mjestu, dosta će se olakšati rad i brže će se rješavati problemi građana", kazao je Radojičić.

Operativno-komunikacionim centrom nije predviđen samo dolazak do informacija koje se pohranjuju, već da se te iste informacije mogu naknadno u svakom momentu izvaditi i obraditi, te da u slučaju elementarnih nepogoda tu bude štab, komandno mjesto.

"Ovakvo pravilo je postojalo i u bivšoj Jugoslaviji i u nekim drugim zemljama i funkcionisalo je veoma dobro. Mi sada želimo ponovo to da uradimo i vratimo se na ovakvo optimalno rješenje", rekao je Radojičić.

Početkom 2018. godine uspostavljen je i Operativno-komunikacijski centar BiH na lokacijama u Sarajevu i Tuzli, a pozivom na broj 112 dobije se operater koji se bavi zahtjevom ili ga prenese nadležnim hitnim službama.

I ranije je u BiH Operativno-komunikacijski centar djelimično funkcionisao, a bavio se koordinacijom u gašenju požara ljeti ili spasavanja ljudi tokom poplava 2014. godine.

Iz budžeta institucija BiH za ovaj projekat je ukupno izdvojeno više od 4,2 miliona KM.