U raznim sportovima vrše se promjene, unose novi modeli, uglavnom sa željom da se najprije podigne nivo kvaliteta i bude zanimljive publici, ali i samim učesnicima. Do određenih inovacija bi moglo da dođe u atletici.
I tu nisu u pitanju sitnice, već revolucija kada je u pitanju skok udalj. Izvršni direktor Svjetske atletske federacije Džon Ridžon najavio je uvođenje "zone polijetanja", koja bi za cilj trebalo da ima smanjivanje mogućnosti prestupa ili konačnu eliminaciju.
To bi važilo samo za skok udalj, ali ne i troskok, a prvo bi bilo uvedeno za manja takmičenja što bi bio svojevrsni test. U planu je da se na većim takmičenjima to počne 2026. godine, što bi značilo da će važiti i za naredne Olimpijske igre u Los Anđelesu.
O detaljima je govorio Džon Ridžon, koji je uvjeren da će ova novina poboljšati kvalitet.
- Pokušavamo da uđemo u ta takmičenja koja su, možda, manje popularna. Kako da ih učinimo uzbudljivijim i zanimljivijim? Ako uzmete skok udalj, na Svjetskom prvenstvu se trećina svih skokova nije računala. To je gubljenje vremena. Zato testiramo zonu polijetanja - rekao je Ridžon.
- To znači da se svaki skok računa. To dodaje dramatičnost takmičenju. Istovremeno, razvijamo načine da dobijemo trenutne rezultate tako da ne morate da čekate 20 do 30 sekundi da se rezultat pojavi - dodao je on.
Ridžon je svjestan da će biti i onih kojima se prijedlog neće svidjeti.
- Ne možete da mijenjate sport koji je izmišljen prije 150 godina, a da na izazovete kontroverzu. Skok udalj je na Olimpijskim igrama od prvog modernog izdanja u Atini 1896. godine i poznato je da je bio dio starih Igara u antičkoj Grčkoj. Ove godinu ćemo provesti testirajući zonu polijetanja sa veoma dobrim sportistima. Ako ne prođe testove, nećemo je uvesti. Nećemo uvoditi stvari iz hira, jer jedan od nas misli da je to dobra ideja - zaključio je izvršni direktor Svjetske atletske federacije.
