Vranješ kaže da se više od 70 odsto građana Republike Srpske i oko 50 odsto građana u BiH izjasnilo protiv ulaska BiH u NATO.

"Prema standardima članstva, morali bi povećati izdvajanja za odbranu sa 0,8 na dva odsto, što znači dodatnih 180 miliona KM za vojsku, što ova zemlja, ni njena ekonomija ne mogu podnijeti", rekao je Vranješ novinarima u Banjaluci, gdje se održava okrugli sto o temi "Koncept neutralnosti sa osvrtom na potrebu neutralnosti BiH", u organizaciji banjalučkog Istraživačkog centra.

On je naglasio da Srpska ima jasan koncept vojne neutralnosti prema njenim pravnopolitičkim aktima i da prati stav Srbije u smislu NATO integracija, koji je za sada čvrstog opredjeljenja da Srpska i Srbija ostaju vojno neutralne u odnosu prema NATO-u.

Direktor Instituta za uporedno pravo iz Beograda Vladimir Čolović rekao je da su događaji u Ukrajini ponovo postavili pitanje neutralnosti, te naglasio da to pitanje ne zavisi samo od volje malih držva, već i od volje velikih sila.

Kada se devedesetih godina prošlog vijeka raspao Varšavski pakt i svijet ostao na jednoj vojnoj Alijansi-NATO-u, rekao je Čolović, to je bila pat pozicija prije svega Rusije u odnosu na NATO.

"Sada je to eskaliralo ulaskom ruskih trupa u Ukrajinu i sada se tu postavlja pitanje ukrajinske neutralnosti, kao i neutralnosti svih manjih država koje su u sferi uticaja i interesovanja Ruske Federacije", naglasio je Čolović.

Kada je riječ o regionu, Čolović kaže da to mnogo zavisi od uslova koje će nametnuti velike sile. "Ali jedno je sigurno - neutralnost neće zavisiti samo od nas, naše volje i odluka", naveo je on.

On je dodao da neutralnost zavisi od standarda i bogatstva država.

Čolović je rekao da je Švajcarska proglasila neutralnost nakon Napoleonovih ratova 1815. godine, ali da je to pogazila onog trenutka kada je zamrznuta imovina ruskog predsjednika Vladimira Putina i kada je praktično zamrznuto 10,4 milijarde švajcarskih franaka u bankama u vlasništvu ruskih biznismena.

Profesor na Fakultetu političkih nauka Univerziteta u Banjaluci Miloš Šolaja smatra da će, nakon krize u Ukrajini, koncept neutralnosti ponovo igrati neku ulogu u međunarodnim odnosima i biće definisan, vjerovatno, multipolarnim odnosima u svijetu.

On je napomenuo da je koncept neutralnosti od samog početka kontroverzan i diskutabilan.

"Sam koncept se u međuvremenu razlikovao u nekoliko perioda, kroz različite pristupe. Posebno je erozija neutralnosti došla u vremenu između dva svjetska rata i tokom hladnog rata, a i danas", rekao je Šolaja.