Višković je naveo da je za novembar prosječna isplaćena plata u Srpskoj 1.211 KM i da je neuporedivo veća nego u drugom entitetu, te čak veća od one u susjednim zemljama regiona.

"Ovo se mora uvažiti, kao i činjenica da imamo više od 290.000 zaposlenih u Srpskoj, a da smo prošli i koronu, i sukobe, i energetske krize i da nismo imali pad, nego rast, kao i da imamo pokrivenost uvoza izvozom", rekao je Višković večeras.

On je podsjetio da je prije nekoliko mjeseci sa reprezentativnim sindikatima potpisana mjera o povećanju plata, te da je bilo linearno povećanje, 100 KM od avgustovske plate, dok će 1. januara 2023. godine plata porasti za pet odsto za budžetske korisnike koji imaju primanja manja ispod prosječne plate u Srpskoj koja je trenutno 1.200 KM.

Višković je naglasio da je za ova povećanja iz budžeta za iduću godinu namijenjeno 17 miliona KM i napomenuo da se sa krizom ne može na isti način nositi neko ko ima platu par hiljada KM i neko ko ima 650 KM.

"Akcenat smo stavili na plate koje su ispod prosjeka i želimo njih da stimulišemo", poručio je Višković i dodao da je cilj da se koliko god je moguće anulira uticaj inflacije na kućne budžete.

On je ukazao da u proteklih 10 godina nije bila zabilježena ovolika stopa inflacije, te da rast primanja građanima ide uporedo sa povećanjem inflacije.

Višković smatra da svako ko se domaćinski ponaša mora znati da teret krize ne mogu svi podjednako da nose, zbog čega što prije treba izraditi socijalnu kartu u Srpskoj, do polovine iduće godine.

"Ne možete napraviti socijalno pravedno društvo bez socijalne karte. Mi moramo znati u svakoj lokalnoj zajednici krvnu sliku građana, da tačno znamo kome je pomoć institucija prijeko potrebna", rekao je Višković i dodao da se trenutno zna 85 odsto takvih ljudi u svim opštinama u Srpskoj.

On je naglasio da sve pomoći moraju biti transparentne, javne i vidljive, te da svako ko radi odgovoran posao u ministarstvu, Vladi, lokalnoj zajednici ili agenciji koje se bave pružanjem pomoći može jednim klikom na računaru da ima uvid u evidenciju tih ljudi od Trebinja do Novog Grada.

"U svakom momentu moramo znati kome je neophodna naša pomoć, a to smo i radili u proteklom periodu", istakao je Višković i napomenuo da je Vlada servis građana Republike Srpske i svaka vlast - od lokalne, opštinske, entitetske i državne ne smije biti otuđeni centar moći.

Premijer Srpske je naglasio da je ostvareno svih šest ciljeva iz ekspozea mandatara iz decembra 2018. godine, podsjetivši da je tada rekao da su to povećanje bruto domaćeg proizvoda, smanjenje nezaposlenosti, povećanje plata i penzija, socijalnih davanja, povećanje prihoda i rast investicija.

"Sada je jasno da smo ostvarili svih tih šest ciljeva - povećali smo bruto domaći proizvod, povećali plate i penzije, socijalna davanja, povećali prihode i investicije. Naše su investicije ugovorene u fazi realizacije i još se vode pregovori o novim. To treba da bude odrednica u narednom periodu - što više investicija i radnih mjesta", naveo je Višković.

On je istakao da investicije u Republici Srpskoj prelaze četiri milijarde KM i da nikada nisu bile na tom nivou.

Višković je rekao da je šest ključnih ciljeva zadržano i za buduće vrijeme uz dva nova koja se odnose na socijalno pravednije društvo i demografsku obnovu Republike Srpske.

On je naglasio da Vlada ni do sada nije sjedila skrštenih ruku, te da se mora pokrenuti ozbiljnija kampanja za demografska pitanja u Srpskoj, ali i u BiH i regionu.

Kada je riječ o budžetu Srpske, Višković je naveo da je stepen zaduženosti trenutno po javnom dugu 36,4 odsto, a ukupno 43 odsto, dok je granica propisana međunarodnim standardima 55 odsto javni i 60 odsto ukupni.

On je napomenuo da su ovi procenti daleko veći u regionu i svijetu, čak 70, 80, 90, 120 i 200 odsto.

Govoreći o anuitetima od ranijih kredita koji se moraju vratiti, Višković je naveo da je za narednu godinu predviđeno milijardu i stotinu miliona KM otplate kredita i da su to obaveze koje je Srpska naslijedila iz perioda bivše Jugoslavije i BiH.

On je istakao da su to međunarodne obaveze koje se moraju servisirati, kao i da za sva zaduženja dolaze anuiteti shodno tome da li je neko zaduženje bilo na deset, 20 ili 30 godina, ono jednog dana dolazi na naplatu.

"U 2022. godini imali smo negdje oko 750 miliona otplate svih tih obaveza koje ima Republika Srpska po bilo kom osnovu, a kreditno smo se zadužili ispod 500 miliona, što znači da smo bukvalno negdje oko 300 miliona više otplatili nego što smo pravili novog zaduženja", naveo je Višković.

Višković je rekao da to znači da je bilo realnih prihoda, uprkos povećanjima, tako da su obaveze redovno servisirane uz jednokratne pomoći za koje je u ovoj godini izdvojeno 130 miliona KM.