Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je snažna porodica, u čijoj osnovi je brak kao zajednica muškarca i žene, a ne bilo kakve varijacije na temu, temelj uspješnog društva.
Cvijanovićeva je ocijenila da je veoma efektan i pažljivo odabran koncept ovogodišnjeg Demografskog forumu u Budimpešti - porodica kao ključ sigurnosti, ukazavši da se u Evropi, koja se suočava sa veoma ozbiljnom demografskom krizom, ovoj temi, nažalost, ne pridaje dovoljno pažnje.
"Utoliko je veći značaj skupova poput ovoga u Budimpešti, kao i naša obaveza da pokušamo skrenuti pažnju javnosti na izazove u oblasti demografije koji su zajednički gotovo svim evropskim zemljama. Ako je demografija ključ našeg opstanka, a složićemo se da je riječ o elementarnoj biološkoj činjenici, onda je porodica svakako pretpostavka stabilnog demografskog razvoja", naglasila je Cvijanovićeva.
U obraćanju na Demografskom samitu u Budimpešti, Cvijanovićeva je rekla da ako jedna država duži vremenski period bilježi negativan prirodni priraštaj i izrazito nepovoljne demografske trendove, to u budućnosti može dovesti do brojnih poremećaja u njenom funkcionisanju.
"Suočavanje sa takvim izazovima, naravno, zahtijeva sveobuhvatno sagledavanje njihovih uzroka, ne samo od nadležnih državnih institucija, već i stručne javnosti, medija, akademske zajednice, civilnog sektora, odnosno društva u cjelini", rekla je ona.
Prema njenim riječima, diskusije o demografiji i pronatalitetnim politikama često se svedu isključivo na finansijski ili materijalni aspekt, a, naravno, vlasti osmišljavaju određene mjere, izdvajaju novac, kreiraju poreske olakšice, obezbjeđuju razne pogodnosti, daju povoljne kredite mladim bračnim parovima, pomažu im u rješavanju stambenog pitanja...
"Taj materijalni ili finansijski segment je veoma važan i nezaobilazan za svaku državu koja na ozbiljan način pristupa ovom pitanju. Baš kao što je određena egzistencijalna i materijalna sigurnost važna za zasnivanje i proširenje porodice.
Ipak, da su materijalna sigurnost i dobar životni standard jedina pretpostavka demografskog razvoja, onda vjerovatno o ovoj temi u Evropi ne bismo ni govorili, barem ne na ovaj način", navela je Cvijanovićeva.
Ona je upitala kako objasniti to da većina zemalja sa visokim životnim standardom, uključujući skoro sve evropske, bilježi negativne stope prirodnog priraštaja, dok se u manje razvijenim zemljama u ostatku svijeta stope rađanja mnogo više?
"Ovo jasno ukazuje na to da su uzroci demografske krize mnogo dublji i složeniji nego što se na prvi pogled čini. Jedan od glavnih uzroka je kriza porodice koja je opet uslovljena savremenim kulturnim i vrijednosnim obrascima. Svjedoci smo da se posljednjih decenija sve tradicionalne institucije, od porodice, preko vjerskih zajednica, pa sve do suverene države, nalaze pod snažnim udarima.
Našim državama i narodima, posredstvom savremene kulture, mejnstrim medija i različitih međunarodnih, vladinih i nevladinih organizacija, neprestano se nameću vrijednosni sistemi koji nisu kompatibilni sa našim tradicionalnim vrijednostima", ukazala je srpski član Predsjedništva.
Ona je rekla da se svaka autentičnost doživljava neprijateljski, a svi oni koji se ne uklapaju u globalistički i liberalni narativ izloženi su kritici, pritiscima, pa i različitim restriktivnim mjerama.
"Teži se kulturnoj i političkoj unifikaciji država i naroda, u okviru koje treba da preuzmemo tuđi identitet, a odreknemo se sopstvenog. U takvom svijetu nema mjesta za promociju porodičnih vrijednosti", istakla je Cvijanovićeva.
Ali, s druge strane, dodala je ona, ima jako puno mjesta za agresivnu propagandu i promociju prava onih koji odstupaju od koncepta tradicionalne porodice koja je zasnovana na zajednici muškarca i žene i njihove muške i ženske djece.
"Ako postavite logično pitanje – kuda sve to vodi, istog trenutka će vas etiketirati kao homofoba, ekstremistu i nekoga ko ne poštuje ljudska i manjinska prava, i sve to bez dubljeg promišljanja, bez bilo kakve rasprave ili dijaloga. Na isti način će vas tretirati ako otvoreno kažete da je besmislica i notorna glupost da oca i majku definišemo kao prvog roditelja i drugog roditelja ili da definišemo rod kao neko puko pitanje izbora", ukazala je Cvijanovićeva.
Kalupima navodne "političke korektnosti", rekla je Cvijanovićeva, ograničava nam se pravo da postavimo pitanja i delegiramo teme od suštinskog značaja za našu budućnost i naša društva.
"Ipak, to ne umanjuje našu odgovornost da se takvim namjerama još odlučnije suprotstavimo. I kad govorimo o slobodi izbora, onda i mi moramo biti veoma glasni kada promovišemo model tradicionalne porodice. Podjednako važan zadatak je da proniknemo u suštinu radikalnog individualizma i samodovoljnosti koji su širom Evrope, pa i u našim zemljama postali trend.
Vjerujem da u tome leži barem dio odgovora na pitanje zbog čega mnogi mladi ljudi uopšte ne razmišljaju o zasnivanju porodice, zbog čega je godinu za godinom sklopljenih brakova sve manje, a razvoda sve više. Potrebno je mnogo truda, volje i posvećenosti da bismo odgovorili na ova pitanja, a još više da bismo ponudili adekvatna rješenja. Borba za demografsku obnovu ne podrazumijeva bitku na jednom, već na više frontova", naglasila je Cvijanovićeva.
Ona je rekla da je važno da se mladim ljudima koji žele da zasnuju porodice ponudi podsticajan opšti ambijent u društvu: stabilna ekonomska situacija, dobro plaćeni poslove, uređen zdravstveni i obrazovni sistem, mirno i bezbjedno okruženje.
Cvijanovićeva je navela da je potrebno i da institucije kreiraju i sprovode efikasne pronatalitetne mjere da bi mladim ljudima pomogle u procesu sticanja potomstva.
"Ali, isto tako neophodno je da u javnosti, kulturi i obrazovanju revitalizujemo ulogu porodice i promovišemo njene najljepše vrijednosti. Važno je da pokažemo da zasnivanje braka i stvaranje porodice nije teret, niti odricanje od ličnog komoditeta, već napredak i nadogradnja svakog pojedinca kroz zajednicu. Mnogo divnih, skladnih i uspješnih višečlanih porodica sam upoznala širom Republike Srpske.
Sjećam se riječi jedne majke osmoro djece koja mi je kroz šalu, a opet iskreno, rekla da joj je mnogo lakše sa osmoro, nego što je bilo sa dvoje djece. Razlog je bio što su starija djeca u međuvremenu stasala, pa su preuzela brigu o onim najmlađim", rekla je Cvijanovićeva.
Ona je naglasila da su je ovakvi susreti motivisali da, kao predsjednik Vlade Republike Srpske, predloži uvođenje mjesečne plate za sve nezaposlene porodilje, koje ovo pravo ostvaruju 12 mjeseci, odnosno 18 mjeseci za blizance i svako treće i naredno dijete.
Cvijanovićeva je podsjetila da porodice sa jednim nezaposlenim roditeljem koje imaju četvoro ili više djece u Republici Srpskoj ostvaruju pravo na mjesečnu naknadu sve dok je jedno od djece maloljetno.
"Isto tako, postoje i druge mjere za pomoć porodicama, poput jednokratne pomoći za opremu novorođenčeta, besplatnog postupka vantjelesne oplodnje, besplatnih udžbenika za osnovce, kao i subvencionisanih kamatnih stope na stambene kredite za mlade bračne parove. Zahvalni smo, takođe, mađarskoj vladi koja nam je prenijela vlastita iskustva u trenutku kada smo unapređivali naš program pronatalitetnih mjera", istakla je srpski član Predsjedništva BiH.
Ona je ukazala da je Mađarska sjajan primjer zemlje koja se na ozbiljan i sveobuhvatan način bavi demografskim pitanjima, te naglasila da upravo o tome svjedoči i ovaj odlično organizovani i, sada već tradicionalni, Demografski samit.
"Veoma je važno da o ovoj temi razgovaramo, da se međusobno povezujemo i da jedni od drugih učimo. Svi moramo biti svjesni i da zapostavljanjem porodice zapostavljamo i demografiju, a posljedično i sopstvenu budućnost. A tako nešto nikada ne smijemo dozvoliti. Neka ovaj skup bude podsjetnik za našu obavezu čuvanja porodice i tradicionalnih vrijednosti ako želimo da naše zemlje budu uspješne u budućnosti", poručila je srpski član Predsjedništva BiH u obraćanju na Demografskom samitu.
Ona je dodala da je velika čast i privilegija biti danas u Budimpešti na 5. Demografskom samitu, te čestitala na uspješnoj organizaciji skupa, kao i na posvećenosti ovoj važnoj temi od koje najneposrednije zavisi budućnost naroda, zemalja, kao i cijele Evrope.
Cvijanovićeva je zahvalila predsjedniku Mađarske Katalin Novak na pozivu i na prilici da se obrati ovom značajnom skupu.
Srpski član Predsjedništva BiH Željka Cvijanović boravi u radnoj posjeti Mađarskoj gdje, na poziv predsjednika Katalin Novak, učestvuje na Demografskom samitu u Budimpešti.
U okviru posjete predviđen je i sastanak sa predsjednikom Mađarske.
