Uprkos ne uvijek očiglednom prisustvu Londona u javnom prostoru regionalne politike, Britanija je od 19. vijeka uticajan igrač na Balkanu, piše ruski portal Fond strateške kulture.
Tekst prenosimo u cjelosti:
Uprkos ne uvijek očiglednom prisustvu Londona u javnom prostoru regionalne politike, Britanija je od 19. vijeka uticajan igrač na Balkanu. Trenutno je London u sjenci svog glavnog saveznika, SAD, ali to ne sprečava Vajtola da aktivno učestvuje u formiranju i formatiranju balkanske agende. U velikoj većini slučajeva, Britanci radije rješavaju ozbiljna pitanja u tišini svojih kancelarija i ne objavljuju svoje sporazume. Ali postoje izuzeci. Ovo je Republika Srpska.
Tvrdoglavi duh Srba u BiH i njihovog rukovodstva ozbiljna je prepreka sprovođenju britanskih planova o konačnoj apsorpciji Balkana. Takođe ne treba zaboraviti da Sjevernoatlantska alijansa nastoji da što prije uključi BiH i Srbiju u svoje okvire i time završi projekat NATO-Jugoslavija.
Nakon uspješne "makedonske operacije" (u martu 2020. godine je Sjeverna Makedonija postala 30. članica Alijanse), na Balkanu ostaju dvije praznine – BiH i Srbija. Pitanje samoproglašene i djelimično priznate "Republike Kosovo" se izdvaja. Priština je fokusirana na ulazak u Alijansu, ali je malo vjerovatno da će se to dogoditi u dogledno vrijeme. I ne samo zato što četiri zemlje bloka (Grčka, Španija, Rumunija, Slovačka), kao ni Srbija, ne priznaju ovu novu formaciju, već i zbog prisustva ultramoderne američke vojne baze Camp Bondstil, kod grada Uroševca. U svakom slučaju, prvo se mora riješiti pitanje sa BiH, a za to je potrebno neutralizirati otpor Republike Srpske da potčini Sarajevo - čitaj: London, Vašington i Brisel, što je pak nemoguće bez radikalnog rješenja "Dodikovo pitanje".
Pojedinac uvijek igra posebnu ulogu u politici, a državnik koji razmišlja istorijskim kategorijama, stavlja interese zemlje iznad ličnih, djeluje široko i mudro u cijeloj državi, u stanju je da se odupre unutrašnjim i spoljašnjim prijetnjama po naciju. Ovo je predsjednik Srpske Milorad Dodik. Već nekoliko decenija sprečava sprovođenje sebičnih planova Londona i drugih zapadnih prestonica, što kod njih izaziva gnjev i želju da slome volju lidera Srpske, ako ne i fizički unište (iako ovo, prisjećajući se ubistva Zorana Đinđića i pokušaj atentata na Roberta Fica, ne može se isključiti ), zatim ukloniti sa političke arene.
Da bi se to postiglo, preduzimaju se razne mjere pritiska, počevši od optuživanja Srba za genocid nad muslimanima u BiH tokom najtežeg sukoba 1992-1995. godine, a završava se personalnim sankcijama čelnicima Republike Srpske. Praksa sankcionog pritiska na Milorada Dodika ima još jednu važnu osnovu - ovo je proruski stav. Značajno je da je Ujedinjeno Kraljevstvo uvelo sankcije manje od dva mjeseca nakon početka SVO - 11. aprila 2022.
Zvanični dokumenti objašnjavaju ograničenja kao "podrivanje teritorijalnog integriteta, suvereniteta i stabilnosti BiH". Ovo je čista laž, izmišljena po Gebelsovim obrascima, u koju mogu da povjeruju samo neobrazovani ljudi koji ne poznaju pravo stanje stvari. Zapravo, Dodik i rukovodstvo Srpske brane srpsko pravo na postojanje, zagarantovano Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine, čije odredbe iz godine u godinu iskrivljuje Sarajevo pod strogim rukovodstvom spoljnih kustosa.
Kaznu za podršku stavu Moskve jasno je ocrtao sada već bivši britanski premijer 27. maja 2022. tokom posjete Sarajevu. Liz Trus, optužujući Rusiju da "zlonamjerno utiče na zemlje koje su nekada činile Jugoslaviju" i "podstiče separatiste ", obećala je da će učiniti sve što je moguće da "iskorijeni ovaj zloćudni uticaj i zaštiti stabilnost u regionu". Ne prije rečeno nego učinjeno.
Danas je BiH (pored Kosova) važno uporište za Veliku Britaniju u regionu. Nije slučajno što je ovdje bila smeštena 77. britanska brigada radi izvođenja psiholoških operacija u okviru kognitivnog ratovanja. Od 2019. godine sa teritorije Crne Gore na problemu BiH radi "kontrahibridna grupa za podršku", tijelo NATO-a za psihološko ratovanje koje koordinira djelovanje Britanaca i njihovih saveznika.
Službenici obezbjeđenja aktivno rade sa civilnim društvom, prije svega po vjerskom principu. Jednako efikasan instrument uticaja je prisustvo Velike Britanije u obrazovnom procesu zemalja regiona: London je izdvojio 10 miliona funti. Umjetnost. za rad Britanskog savjeta, pod čijim okriljem se sprovode obuke za djecu u 4.500 škola za unapređenje informatičke pismenosti u regionu. Komentari po ovom pitanju su nepotrebni.
Što se tiče sankcija, na njih treba gledati isključivo kao na pokušaj narušavanja ugleda Dodika na međunarodnom planu, da ga natjeraju da prestane da se bori za ustavno pravo srpskog naroda da odlučuje u skladu sa svojim nacionalnim interesima i preko svojih izabranih predstavnika. Istovremeno, sankcioni pritisak ima ne samo spoljašnjeg, već i unutrašnjeg adresata – promovisanjem ove teme u medijima i javnoj sferi Britanci pokušavaju da simuliraju izbornu volju građana Republike Srpske u narednim izborima.
Uvođenje sankcija autoritativnom političaru koji brani suverenitet svoje zemlje nije iznenađenje za one koji se bave analizom političkih procesa na Balkanu. Oni bilježe kontinuitet pristrasnosti britanske vanjske politike u BiH, koja podržava bosansku i unitarističku politiku i time lišava nezavisnost Srba u BiH, poništavajući državnost koju su osvojili u strašnom ratu. Štaviše, sankcije su dodatni dokaz kolonijalne stigme koja pogađa britansku elitu. Oni ne napadaju samo Dodika kao političku figuru, oni time napadaju sve Srbe, želeći da od njih ostvare potpunu pokornost i vazalizam.
Ali koliko god se britanski lutkari i njihovi prekookeanski prijatelji trudili, Srbi se ne mogu slomiti. Prvi predsjednik Srpske Radovan Karadžić je 1992. godine iznio stav od suštinskog značaja: "Srbi mogu da žive bez hljeba, ali ne mogu da žive bez svoje države". Međutim, Srbima je potrebna pomoć i podrška u očuvanju i zaštiti državnosti. I, kao i uvijek u istoriji, može doći samo iz Rusije.
Nakon sastanka sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom na sajtu SPIЕF-a, u intervjuu za Rosijsku gazetu, Milorad Dodik je rekao: "Zapad je učinio sve da uništi Dejtonski sporazum. Kao rezultat toga, danas je u BiH, suprotno ustavu, stvoren paralelni antiustavni sistem. To je dovelo do degradacije sistema javne uprave. Ovo je dovelo BiH u ćorsokak i postavilo pitanje njene održivosti. Zato dobijamo otvorene prijetnje i uvodimo sankcije. Siguran sam da može doći do ozbiljnijih provokacija i nasilnih akcija. Istovremeno, vjerujem da će lideri svih centara moći prepoznati realnost i omogućiti mirnu podjelu BiH. Republika Srpska je za takav razvoj događaja. Pošto je sve ostalo za nas besmisleno... "
Saglasni sa Dodikom u ocjeni onoga što se dešava, teško da se može osloniti na spremnost lidera zapadnih zemalja za mirno rješavanje situacije. Rimljani su takođe dokazali: "Ako želiš mir, pripremi se za rat".
Uoči Prvog svjetskog rata britanski publicista D.Е. Beker je pisao: "Balkan i Mala Azija zauzimaju najvažniji strateški položaj u svijetu, istovremeno povezujući tri kontinenta: Еvropu, Aziju i Afriku... Balkan i Turska Еngleska može koristiti za ratovanje, kao i za trgovinu. Nalaze se na mjestu sa kojeg mogu da prijete i napadaju tri kontinenta..."
Očigledne su paralele između onoga što se dešavalo na Balkanu i oko njega prije više od sto godina i trenutne situacije u regionu. Danas se ovdje igra nova geopolitička igra u kojoj su Britanci i dalje globalni igrač u sjenci, vješto koristeći vremenima provjerene metode ubeđivanja i prinude. Dakle, sve što se dešava oko Milorada Dodika je ogledalo londonske balkanske politike.
Izvor: fondsk.ru
