Tužilaštvo BiH podiglo je optužnicu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika i vršioca dužnosti direktora Službenog glasnika Republike Srpske Miloša Lukića zbog neizvršavanja odluka Kristijana Šmita. Koliko je ova odluka odjeknula svijetom, potvrđuje i kolumna jednog ruskog medija.
Kako navode ruski medij, optužnica je odgovor na Dodikov postupak početkom jula. Tada je Dodik podnio prijavu za krivični postupak protiv Šmita Okružnom tužilaštvu u Banjaluci, jer se, prema njegovim riječima, samovoljno bavio poslovima visokog predstavnika.
"Šmit je prije toga 1. jula, svojom odlukom, pokušao da poništi zakone koje je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, prema kojima je Srpska odbijala da ispoštuje odluke Ustavnog suda BiH i visokog predstavnika u BiH. Šmit je izmijenio i Krivični zakon BiH kako bi nepoštivanje odluka visokog predstavnika proglasilo krivičnim djelom, za koje je predviđena realna kazna zatvora, kao i razrješenje sa funkcije. Okružno tužilaštvo prihvatilo je 17. jula u postupak predmet protiv Šmita po članu 310. i 313. Krivičnog zakona Republike. Njemački političar je optužen da se lažno predstavljao kao službeno lice i nezakonito koristio relevantna ovlašćenja, čime je nanio štetu Republici Srpskoj", navodi se u kolumni ruskog portala m.36on.ru.
Položaj kamena spoticanja
"Srbi su prestali da priznaju ovlašćenja visokog predstavnika u julu 2021. Prije dvije godine, tadašnji potpredsjednik Valentin Incko, koji je napustio funkciju, donio je jednostranu odluku o izmjeni Krivičnog zakona BiH – predviđajući odgovornost za negiranje genocida nad Bošnjacima u Srebrenici. U Republici Srpskoj su odgovorili izmjenama i dopunama krivičnog zakona svog entiteta, po kojima bi trebalo da dođe krivična odgovornost za optužbe da su Srbi krivi za genocid u Srebrenici. Odluka je donijeta usred sve veće kontroverze oko njegovog položaja kao takvog", navodi pomenuti medij.
U kolumni dalje ističu da su Rusija i Kina su u julu 2021. godine podnijele Vijeću sigurnosti UN-a rezoluciju o ukidanju mjesta visokog predstavnika UN-a (UN OHR) za BiH u ljeto 2022. godine. U dokumentu je potreba za ukidanjem pozicije argumentovana činjenicom da je ona uvedena odmah nakon rata Dejtonskim sporazumom da bi se stabilizovala situacija, ali sada više nije potrebna i više je destabilizujući i kontraproduktivan faktor koji ograničava nezavisnost BiH, koja je sposobna da sama odlučuje o svojoj sudbini.
"Međutim, još tri stalne članice Saveta bezbjednosti UN (SAD, Velika Britanija i Francuska) i 10 privremenih članica nisu uspjele da usvoje rezoluciju – jednostavno uzdržanjem od glasanja. Podnošenjem rezolucije Savjetu bezbednosti UN, Rusija i Kina su sebi postavile za cilj prevazilaženje krize u vezi sa imenovanjem novog visokog predstavnika – da smjeni Incka. Kandidatura Kristijana Šmita kategorički nije odgovarala Republici Srpskoj, ne zato što je loš čovjek, već zato što se sama po sebi nije zadovoljila produženjem mandata HRO. Ruska Federacija i Kina predložile su kompromisnu opciju – produženje ovlašćenja potpredsjednice UN za BiH do 31. jula 2022. godine, a potom i likvidaciju te funkcije", navodi se u kolumni.
Kako piše m.36on.ru, funkcija visokog predstavnika UN-a za BiH uvedena je radi implementacije Dejtonskog sporazuma iz 1995. godine - na sastancima Vijeća za implementaciju mira (PIC) u Bon-Petersburgu i Madridu. Vijeće je 27. februara 2007. godine odlučilo da prekine mandat visokog predstavnika od 30. juna 2008. godine. Međutim, u februaru 2008. godine odlučeno je da se mandat produži na neodređeno vrijeme. Ambasadori zemalja Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira za BiH (PIC SC) su 27. maja 2021. godine odlučili da imenuju Kristijana Šmita za visokog predstavnika bez saglasnosti Rusije (člana komiteta i jednog od garanti implementacije Dejtonskog ugovora) i Republike Srpske.
"Rusija ističe da, prema Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, učešće Saveta bezbjednosti UN u imenovanju novog visokog predstavnika za BiH nema alternativu, a svaka kandidatura koja će se progurati oko glavne vladajuće strukture u međunarodnom pravu je nelegitiman. Šmit je trebalo da preuzme dužnost 1. avgusta i zamijeni Incka, koji je na toj funkciji bio 12 godina. Kao rezultat toga, preuzeo je svoje dužnosti bez saglasnosti Savjeta bezbednosti UN. Shodno tome, Rusija, Kina i Republika Srpska ga smatraju nelegitimnim. A SAD, UK i Francuska – naprotiv. Banjaluka odbija da ispoštuje bilo koje Šmitovo uputstvo, posebno njegove izmjene zakona i Krivičnog zakona BiH", navodi se u kolumni.
.webp)
