Političko Sarajevo, kako se navodi, ne samo da tu podjelu nadležnosti ne poštuje i ne sprovodi, već sa svojim saveznicima u OHR-u i Ustavnom sudu BiH nastavlja da urušava autonomiju entiteta, suprotno Ustavu.

"Kao odgovor na višegodišnju eroziju njenih ustavnih nadležnosti, Republika Srpska nedavno je započela zakonit, demokratski proces vraćanja određenih nadležnosti koje su joj dodijeljene Ustavom BiH i koje je ranije vršila dugi niz godina bez ikakve polemike", ističe se u prilogu.

"Suprotno histeričnim tvrdnjama nekih kritičara Republike Srpske vraćanje nadležnosti koje su joj Ustavom BiH date ni na koji način ne predstavlja poništavanje `reformi`, a još manje korak ka secesiji od BiH, bilo de jure ili de fakto", navodi se u dokumentu.

Republika Srpska, kako se naglašava, u potpunosti poštuje suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak BiH.

"Zaista, potezi Republike Srpske u pravcu vršenja nekih od ustavnih nadležnosti koje joj pripadaju imaju za cilj obnavljanje ustavnog poretka BiH", piše u prilogu.

Istaknuto je da su tokom godina, pod ogromnim pritiskom određenih stranih sila i visokih predstavnika koji su se ponašali kao diktatori, dva entiteta dala političku saglasnost da se institucijama na nivou BiH u Sarajevu povjeri vršenje nekih nadležnosti koje su, inače, Ustavom date entitetima.

"Ovi sporazumi bili su tek politički ustupak, a ne obavezujući ugovori, amandmani na ustav ili sporazumi sa pravnim dejstvom. Činjenica je da je Ustavni sud BiH potvrdio da sporazumi kojima je data saglasnost ne mijenjaju Ustav BiH i da im se ne može dati pravno dejstvo amandmana, jer nisu prošli odgovarajuću proceduru u kojoj se vrše izmjene i dopune", navodi se u prilogu.

Istaknuto je i da kao što jedan entitet može dati političku saglasnost na nadležnost nivoa BiH nad određenim pitanjem, tako je može i povući.

"Ništa u ovim političkim sporazumima ne kaže da su oni trajni i obavezujući bez roka. Zaista, svaka odredba sporazuma koja tvrdi da je on trajan, bila bi neustavna, jer sporazumi nisu prošli Ustavom propisan postupak izmjene Ustava", ističe se u prilogu.

U prilogu se podsjeća da bi, kako primjećuje bivši pravnik u OHR-u Metju Periš, smatrati sporazum neopozivim značilo da je "potpis na sporazumu ravan ustavnom amandmanu, što bi bila analiza bez značajnog presedana u međunarodnom ili domaćem pravu".

"Ustav BiH jasno utvrđuje proces kojim se može mijenjati u članu X/1/. Osim donošenja ustavnog amandmana u ovom procesu, nijedan političar, nijedna vlada ili zakonodavac u BiH nema pravo da unosi promjene u nadležnosti nivoa BiH koje bi bile obavezujuće po buduće političare, vlade ili zakonodavce. U članu 1 Ustava navodi se da će BiH `funkcionisati u skladu sa vladavinom prava`, a ne vladavinom čovjeka", naglašava se u tom dokumentu.

Kako se dodaje, stavovi političara ne utvrđuju ustavne nadležnosti različitih nivoa vlasti u BiH - to čini Ustav, te se naglašava da u Ustavu BiH piše da "sve vladine funkcije i ovlaštenja, koja nisu ovim Ustavom izričito data institucijama BiH, pripadaju entitetima".

"Sigurno je da nadležnosti koje BiH preuzme po osnovu sporazuma nisu `ovim Ustavom izričito date institucijama BiH`. Dakle, takve nadležnosti, sa stanovišta Ustava, i dalje `pripadaju entitetima`", napominje se u prilogu.

Odustajanje od političkih sporazuma kojima se daje saglasnost da BiH obavlja entitetske nadležnosti, navodi se u prilogu, ni najmanje ne krši Dejtonski sporazum, a uprkos tiradama muslimanskih stranaka i njihovih pristalica u međunarodnoj zajednici, niko nikada nije ponudio ni koherentan, a još manje ubjedljiv suprotan pravni argument.

"Republika Srpska jednostavno je započela proces vraćanja određenih nadležnosti koje, prema Ustavu BiH, nedvosmisleno pripadaju entitetima, zbog nekompetentnosti nivoa BiH. Zakon koji Republika Srpska razmatra, daleko od toga da je prijetnja po Dejton, koncipiran je upravo tako da ga vjerno sprovodi", ističe se u dokumentu.

Na primjer, kako se napominje, Narodna skupština Republike Srpske razmatra zakon kojim bi Srpska ponovo imenovala svoje sudije, kao što je predviđeno Ustavom BiH, a što je Republika Srpska bez prigovora sa strane činila godinama nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Srpska, kako se navodi, od 2011. godine do danas u dobroj vjeri radi na reformi pravosuđa kroz Strukturisani dijalog o pravosuđu sa EU, dok je SDA, nažalost, blokirala sve predložene reforme koje je podržala Unija.

Kako jasno svjedoče izvještaji Evropske komisije o BiH, Visokom sudskom i tužilačkom savjetu /VSTS/ BiH, koji je nadležan za sudije i tužioce, već dugo je i prijeko potrebna reforma, samo što se pokazalo da je ona na nivou BiH nemoguća zbog nepopustljivosti SDA, što dokazuje neuspjeh Strukturnog dijaloga.

Zakon o VSTS-u upućen Narodnoj skupštini Republike Srpske, kojim se sprovode preporuke Venecijanske komisije i Evropske komisije, kako se ističe, obezbjeđuje autonomiju, nezavisnost, nepristrasnost, stručnost i efikasnost sudija i tužilaca Republike Srpske.

"Neki koji kritikuju Republiku Srpsku tvrde da je predloženi zakon na neki način protivan ustavnom poretku BiH. U stvari, upravo je suprotno. Predloženi zakon jednostavno vraća Republici Srpskoj nadležnost koju ona nesumnjivo ima prema Ustavu BiH, a koju je, i prema ocjeni EU i posmatrača, VSTS obavljao nekompetentno", ukazuje se u prilogu.

Republika Srpska je, podsjeća se, nedavno donijela zakon o ponovnom formiranju Agencije za lijekove i medicinska sredstva Republike Srpske.

"Republika Srpska ponovo uspostavlja ovu agenciju na nivou Republike Srpske jer Agencija za lijekove i medicinska sredstva na nivou BiH svoje dužnosti obavlja loše, a zakonsko uređivanje lijekova i medicinskih sredstava nesporno je u nadležnosti entiteta prema Ustavu BiH", napominje se u tom dokumentu.

Aktivnosti Republike Srpske usmjerene ka ponovnom vršenju određenih ustavnih nadležnosti koje joj pripadaju ni na koji način, kako se navodi, ne predstavljaju krizu i prikazuju se pogrešno da bi međunarodna zajednica upala u klopku i sama počela da ih tako shvata.

Aktuelna politička kriza u BiH, kako se napominje, proizilazi iz nastojanja OHR-a da uspostavi diktatorsku vlast nad BiH i kampanje jednog konstitutivnog naroda da se odbaci dejtonski kompromis i majorizuju druga dva konstitutivna naroda u cijeloj BiH.

"Napadi na nastojanja Republike Srpske da ostvari svoje ustavne nadležnosti imaju za cilj nastavak preuzimanja vlasti od strane OHR-a i SDA. Vlada Republike Srpske je najfunkcionalniji organ vlasti u BiH, a nivo BiH je najnefunkcionalniji", ukazuje se u prilogu.

Kako je istaknuto, nastojanje Republike Srpske da nastavi da obavlja određene ustavne nadležnosti, koje je nefunkcionalna birokratija na nivou BiH loše obavljala, predstavlja korak ka dobroj upravi i poštovanju ustavnih zahtjeva.

"Vraćanje nadležnosti entiteta ne ugrožava stabilnost, upravo suprotno, doprinosi joj. Svi koji žele da ojačaju stabilnost BiH trebaju da podrže poziv Republike Srpske da se Dejtonski sporazum implementira onako kako je napisan", naglašava se u prilogu.