Pašalić smatra da se niko neće moći baviti poljoprivrednom proizvodnjom ako ne bude imao sistem za navodnjavanje, zbog čega resorno ministarstvo sufinansira izgradnju sistema za navodnjavanje, te da je sada više od 60.000 hektara pod navodnjavanjem.

- Procjenjujemo da je moguće dovesti vodu na 200.000 hektara, pa smo do sada uložili 50 miliona KM za navodnjavanje poljoprivrednih površina - rekao je Pašalić za "Euroblic".

Prema njegovim riječima, pouzdani podaci o šteti nanesenoj zbog suše znaće se krajem septembra.

- Uglavnom su proizvođači kukuruza pretrpjeli najveću štetu, što je i logično. Ovom kulturom sijemo oko 130.000 hektara svake godine, a smanjenje prinosa očekujemo da se kreće od nula do 90 odsto na nekim parcelama, gdje je pjeskovito zemljište, gdje je kasnije posijan kukuruz i gdje na vrijeme nije prihranjen - rekao je Pašalić.

On je napomenuo da će proizvođači koji navodnjavaju kukuruz imati prinos veći i od prosjeka, a da se navodnjava oko 20 odsto površine.

Pašalić smatra da je ova godina bila loša za poljoprivrednu proizvodnju, ali da šteta od suše nije ni blizu proglašenja stanja elementarne nepogode.

- Da bi bilo proglašeno stanje elementarne nepogode, između ostalog, zakon kaže da moraju biti ugroženi životi ljudi, a to se posljednji put desilo u maju 2014. godine, kada su bile poplave - rekao je Pašalić.

On je napomenuo da resorno ministarstvo poljoprivrednicima stalno pomaže, ali da ne refundira sredstva zbog štete.

- Odštetu isplaćuju osiguranja, ako su poljoprivrednici osigurali proizvodnju. Ministarstvo svakome ko osigura svoju proizvodnju daje 50 odsto za osiguranje, a rezultat toga je da je sve više osiguranih površina - rekao je Pašalić.

On je napomenuo da na pojave kao što su suša, mraz, grad i poplave treba djelovati preventivno, jer je teško nešto uraditi kad se dese ove nepogode.

Pašalić smatra da će suša uticati i na povećan uvoz, naročito stočne hrane, ali da ne mora uticati na uvoz hrane za ljude.