Prošle godine izdvojili smo više od 30 miliona KM iz Kompenzacionog fonda i imam dogovor sa premijerom da ćemo sve potrebe, kada je u pitanju poljoprivredna proizvodnja, namirivati iz tog fonda. Imamo povećanje od 15 miliona KM za sisteme za navodnjavanje i to je nova stavka u budžetu - precizira Pašalić u intervjuu Srni.

Pašalić navodi da će već iza Nove godine, kada to budu dozvolile vremenske prilike, biti nastavljeni radovi u Crnjelovu, kod Bijeljine, a zatim i Kojčinovcu. Radiće se i u nekim drugim područjima, napiminje ministar, podsjećajući da kasne sredstva Svjetske banke za navodnjavanje.

Postoje i dodatna sredstva iz budžeta Partner fonda za određene veterinarske mjere.

- Ako ukalkulišemo i povoljne kredite Investiciono-razvojne banke /IRB/ Republike Srpske i udružen novac sa raznim projektima sa strane, govorimo o nekih 150 miliona KM ukupno, koji su na raspolaganju nsšim poljoprivrednim proizvođačima u 2022. godini - ističe Pašalić.

IDENTIČNA PODRŠKA KAO U POSLjEDNjE TRI GODINE

On napominje da će, kada se govori o investicijama na samim farmama, u 2022. godini podrška biti identična kao i u protekle tri godine.

Pašalić ističe da 2019. godine nijedna investicija za farme nije odbijena u smislu finansiranja, što znači da je svaki proizvođač koji je investirao na svojoj farmi dobio podsticaj od 30 odsto povrata na investirana sredstva, odnosno 40 odsto ako je na većoj nadmorskoj visini.

To pravo koristilo je više hiljada proizvođača i nabavljeno je mnogo mehanizacije - oko 700 do 800 novih traktora, par hiljada prikuljčaka, izgrađene su brojne staje, protivgradne mreže, bazeni za navodnjavanje, a nabavljene su i nove junice.

- U 2021. godini imali smo rekordne iznose i rekordnu zainteresovanost, a prema najavama za narednu godinu biće i veća - navodi Pašalić.

U voćarstvu su uvedene neke nove mjere, a ministar navodi kao primjer da su u 2021. godini izdvojena sredstva za kupovinu zasada za više voćnih vrsta jer je, zbog mraza, bilo nekoliko teških godina za voćare. To se pogotovo odnosi na područije Krajine.

Zato se išlo sa jednokratnom pomoći od 680 KM za krušku i koštuničavo voće, jer su trpjeli najveće štete od mraza.

Pašalić najavljuje da će dinamika raspodjele sredstava u 2022. biti kao i predhodne godine, maksimalno ubrzana, jer dinamika zavisi od vrste mjere.

- Ako govorimo o isplati premije za mlijeko, ona je takva da se isplaćuje svakog mjeseca, tako da smo to u zadnjih par godina konsolidovali i isplaćujemo svakog prvog u mjesecu - navedi Pašalić.

RJEŠAVAĆE SE PITANjE RUKOVODSTVA ŠUMSKIH GAZDINSTAVA KOJA BUDU U MINUSU

Pašalić nije potpuno zadovoljan stanjem u "Šumama Republike Srpske" i pored nekih vidljivih koraka, te napominje da tu "ima još posla".

- Zaustavili smo novo zapošljavanje, smanjili broj radnika. Svaka nova zapošljavanja moraju proći Ministarstvo, pa Vladu, a ne da direktori šumskih gazdinstava mogu zapošljavati ljude po svom nahođenju kao ranije - navodi Pašalić za Srnu.

Nije sporno da će "Šume Srpske" imati pozitivan poslovni rezultat, kao i da će biti nekoliko šumskih gazdinstava koja će poslovati negativno, pa će se u njima rješavati pitanje rukovodilaca.

Pašalić upozorava da u šumarstvu nemaju dovoljno kapaciteta, da imaju staru mehanizaciju, da nemaju dovoljno ljudi i ne mogu ispoštovati ugovore, dok su, s druge strane, niske cijene po metru kubnom koji se plaća izvođačima radova.

- To ćemo riješiti tako da ćemo za izvođače radova sufinansirati nabavku nove opreme, za šta su obezbijeđena dva miliona KM u budžetu, i tim sredstvima ćemo podržati nabavku novih zglobnih traktora sa 30 odsto povrata na investirana sredstva. Povećaćemo cijenu izvođenja radova po metru kubnom, čime će oni imati bolje uslove za funkcionisanje u narednom periodu - navodi Pašalić.

On naglašava da će te mjere, u kombinaciji sa novim informacionim sistemom u šumarstvu koji se pušta u probni rad od početka godine, pomoći da se uđe u godinu stabilizacije kada je riječ o sektoru šumarstva u Srpskoj.

VEĆ VIDLjIV NEGATIVAN UTICAJ INFLATORNIH KRETANjA

Pašalić kaže da inflatorna kretanja i stanje sa energentima u svijetu već negativno utiču na domaću poljoprivredu, te da je u Srpskoj inflacija vidljiva u smislu poskupljenja repromaterijala.

- Posebno je loše da su ta poskupljenja mnogo veća nego inflacija, koja je, na primjer, u Srpskoj u novembru prošle godine bila oko pet odsto, a poskupljenja đubriva od više stotina odsto - naglašava Pašalić.

On ističe da je, zbog poskupljenja energenata, prije svega gasa, koji je najvažnija stavka u proizvodnji mineralnih đubriva, došlo do rekordno visokih cijena, što je rezultiralo manjom njihovom upotrebom pri sjetvi pšenice, a to će loše uticati na prinos.

- Posebno će problematično biti ako ostanu tako visoke cijene do februara-marta, kada se vrši prihrana pšenice, i do aprila, kada se vrši sjetva ljetnih kultura, jer možemo očekivati i veće troškove sjetve i manju upotrebu mineralnih đubriva, a to neminovno dovodi do smanjenja prinosa - kaže Pašalić.