Kraj pregovora o izbornoj reformi nije ni na vidiku. Dok političke partije u FBiH nisu na tragu bilo kakvog dogovora, za neuspjeh nastavka pregovora okrivljuju Republiku Srpsku. To što u Sarajevu nastoje svaliti krivicu na Srpsku je jeftin trik, odgovara predsjednik Republike Srpske.
"U FBiH ni tri godine od prošlih izbora nisu implementirani izborni rezultati. Da Izborni zakon treba mijenjati i spriječiti različite zloupotrebe je jasno i vjerujem da takva aktivnost ima podršku svih partija, ali tu postoji prethodno pitanje koje treba riješiti, a odnosi se na legitimno predstavljanje koje traže hrvatske partije", rekla je Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske.
Da je problem u drugom entitetu, tvrde i stručnjaci. Kažu, Republika Srpska je podržala izbornu reformu u pravcu u kojem će se poštovati principi Srpske. Lošem odnosu u BiH kumuje želja Bošnjaka za unitarnom državom.
"Hrvati nemaju svog člana Predsjedništva i to je suštinski problem što bi trebalo da bude garantovano jednom konstitutivnom narodu. Na kraju krajeva, i mi kao Srbi moramo poštovati takav stav, jer i mi želimo da imamo svog predstavnika u Predsjedništvu BiH. Ključno za reći jeste da je bošnjačka strana ta koja koči i ona je ta koja sve svoje politike, uključujući i reformu izbornog zakona povlači iz one njihove namjere koja piše u islamskoj deklaraciji Alije Izetbegovića o unitarnoj BiH", kaže Filip Matić, politički analitičar.
Kriva je drugom entitetu Republika Srpska i kada želi da vrati ono što joj pripada. Iz Republike Srpske stiže odgovor i da BiH nikako ne može biti zemlja u kojoj je zadovoljna samo jedna – bošnjačka strana, jer je to put u nestanak BiH.
"Ukoliko ta prava nemamo onda će, jednostavno, morati da se traži neki novi put, a mi nismo baš sigurni da li taj novi put podrazumijeva postojanje BiH, ili da to pojednostavimo. BiH može biti ili dejtonska zemlja ili bivša zemlja", kazao je Radovan Kovačević, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH.
Glavni krivac na Balkanu Republika Srpska je i strancima. Političko Sarajevo pozove u pomoć, a onda oni prijete sankcijama. Međutim, uvođenje sankcija Srpskoj značilo bi međunarodnu potvrdu da je Srpska država, jer se sankcije uvode samo državama ili pojedincima.
"Šizofreno. Mi nećemo iz BiH. Oni kažu da hoćemo. To je izmišljotina kojom stalno operišu. Republika Srpska ne ugroževa drugi entitet. Nema pretenzije ni da izađe iz BiH", poručio je Nenad Kecmanović, profesor Političkih nauka.
Kecmanović kaže i da je tim prijetnjama najizloženiji srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Mada, kaže, ni unutar zemalja EU ne bi bilo saglasnosti da se uvedu sankcije.