Srpska se trudi da očuva stabilnost javnih finansija, dok BiH nema nikakvu ekonomsku politiku, to je na otvaranju petog ''Jahorina ekonomskog foruma'' poručio srpski član Predsjedništva BiH. Globalni ekonomski izazovi u jeku ukrajinske krize su glavna tema. Kako odgovoriti na sve to, postoje li odgovarajući mehanizmi za sanaciju štetnih posljedica, samo su neka od pitanja na koja se traže odgovori. Inicijativa Otvoreni Balkan bi mogla da pomogne, ali ne postoji konsenzus oko pridruživanja BiH jer političko Sarajevo i drugi entitet uporno spuštaju rampu na otvorenu razmjenu roba i kretanje ljudi na Zapadnom Balkanu, kaže Dodik.
"To je ono što naši partneri Muslimani politički pokušavaju da predstave negdje u Evropi da neko drugi blokira institucije, evo jednog sjajnog primjera, prije izvjesnog vremena Predsjedništvo je donijelo odluku da se priključi inicjativi Otvoreni Balkan i dalo nalog Savjetu ministara da provede u proceduru, a onda su počele opstrukciji", rekao je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.
Dodik je kritikovao i Centralnu banku BiH koja, kaže, u vrijeme pandemije nije ništa uradila da pomogne građanima. Ostala je, tvrdi, konzervirana i katastrofalna. Sa Foruma danas i poruka da se najjači ekonomski udar izazvan ukrajinskom krizom očekuje na ljeto. Energetski i prehrambeni sektor mogli bi najviše da budu na udaru. Srpska se, kažu, priprema za to.
"Ja očekujem sutra sa predsjednicom Vlade Srbije i ovdje na Jahorini da razgovaramo na temu da zaštitimo prije svega Republike Srpske, a time i BiH od prekida trgovinskih lanaca baš za one životne namjernice koje nema BiH, koje ne proizvodi", rekao je Radovan Višković, predsjednik Vlade Republike Srpske.
"Ovo što se sada dešava kao novina, to može sve da se promijeni, svi tokovi mogu biti bitno izmijenjeni, zavisno kako će se Evropa odnositi prema upotrebi energenata od kojih ona najviše zavisi", rekao je Petar Đokić, ministar industrije, energetike i rudarstva.
Spas ekonomije je u javnim investicijama i očuvanju javne potrošnje, poruka je sa Foruma sa koga Vlada Srpske očekuje značajne zaključke i smjernice na koji način odgovoriti na globalna kretanja koja su se desila zbog sukoba Rusije i Ukrajine.
Republika Srpska je prošle godine bila na dobrom putu za ekonomski oporavak, ali je, ničim izazvana, bez mogućnosti bilo kakvog uticaja, došla u situaciju da, po svim parametrima najodgovornije ekonomije, očekuje skoro znatno teže ekonomske posljedice po globalnu ekonomiju. Forum se nastavlja i sutra kada će panelisti biti predsjednica Republike Srpske i premijeri Srpske i Srbije.
