"Godine 2021., penzionisani njemački političar po imenu Kristijan Šmit stigao je u BiH, lažno tvrdeći da nosi titulu visokog predstavnika i besmisleno tvrdeći da ima pravo da dekretima vlada BiH, iako je jasno da je takva diktatorska vlast zabranjena demokratskim ustavnim uređenjem BiH, Dejtonskim sporazumom i fundamentalnim principima međunarodnog prava", napominje se u Izvještaju.

U Izvještaju se ističe da nijedan neutralan, obaviješten posmatrač ne bi mogao zaključiti da je BiH postala stabilnija za vrijeme Šmitovog mandata i da je, možda, jedino mišljenje oko kojeg su Bošnjaci, Srbi i Hrvati u BiH saglasni to da je Šmit nanio štetu i doveo do destabilizacije BiH.

"Bošnjaci su održali velike ulične demonstracije protiv Šmitove vladavine, a član Predsjedništva BiH Željko Komšić u septembru ga je nazvao `dezorijentisanim klovnom`", podsjeća se u Izvještaju koji je, u ime Republike Srpske kao potpisnice svih aneksa Dejtonskog sporazuma, generalnom sekretaru UN Antoniju Guteresu i zemljama članicama Savjeta bezbjednosti uputio premijer Radovan Višković.

U trećem dijelu Izvještaja se dodaje da je Šmit u kratkom roku u svoj dosije uspio da upiše jednu destruktivnu grešku za drugom i da, umjesto da pomogne da se krize riješe, više puta ih je sam izazivao, a zatim raspirivao.

"Šmit nije rješenje političke nestabilnosti u BiH, već njen primarni uzrok. Nema nikakve kvalifikacije, iskustvo niti vještine potrebne za zadatak autora budućnosti BiH koji je preuzeo na sebe. Kao što često podsjeća novinare, Šmit nije diplomata, a njegov nedostatak diplomatskih vještina je, nesrećom, žalosno očigledan. On je temperamentno, kulturno i profesionalno nekvalifikovan za ulogu koju mu je dodijelila šačica zemalja koje su ga nezakonito odabrale", piše u Izvještaju.

U ovom dokumentu se navodi da su Šmitova politička karijera i njegovo druženje sa grupama i pojedincima koji slave vojne heroje njemačke prošlosti obilježeni onim što se najblaže može opisati kao ekstremna neosjetljivost prema ratnim žrtvama nacističke Njemačke.

"Brojni komentatori koji su Šmita nazvali nacistom ili nacističkim simpatizerom možda su nepravedni; međutim, iz Šmitovih veza jasno je da njega ne vrijeđaju nacisti kao što bi bio uvrijeđen svako ko ispravno razmišlja, a kamoli onaj koji je uzurpirao moć da vlada zemljom koja je razorena u Drugom svjetskom ratu. Neprihvatljivo je da bilo ko bude diktator u BiH. Diktatorsko ponašanje osobe Šmitovog porijekla i sklonosti mučno je", ističe se u Izvještaju.

U tekstu se navodi da su posmatrači iz reda Šmitovih sunarodnika izuzetno kritični prema njegovom mandatu i ulozi, poput kolumniste Maksimilijana Popa koji je u najvećem evropskom nedjeljniku "Špigl" napisao da "mnogi građani BiH doživljavaju (Šmita) kao opasno uplitanje u unutrašnja pitanja" ili Mihaela Martensa iz vodećeg njemačkog dnevnika "Frankfurter algemajne cajtung", koji je dao sažet opis: "Kristijan Šmit je pogrešan čovjek na pogrešnom mjestu u pogrešno vrijeme", dodajući da "kolonijalistička struktura kao što je Kancelarija visokog predstavnika nema mjesta u modernoj Еvropi".

"Lideri u regionu prepoznali su Šmitovu pogubnu ulogu. Na primjer, hrvatski predsjednik Zoran Milanović nazvao je BiH pod Šmitom `trapavom, traljavom, nesposobno vođenom kolonijom`. Milanović je rekao: `Da bi zaštitio svoju stražnjicu i svoju reputaciju, promijenio je krivični zakon prema kojem je ono što je Dodik napravio - krivično djelo. To se zove kolonijalna uprava i to uništava zemlju`. Upitao je: `Je li to način smirivanja situacije u BiH, deeskalacije?`", navodi se u Izvještaju.

U ovom dokumentu se dodaje da je Šmit u julu, smatrajući da je njegova riječ zakon, nametnuo BiH krivični zakon kojim se utvrđuju petogodišnje zatvorske kazne za "nesprovođenje odluka visokog predstavnika", te da Šmitov pokušaj da kriminalizuje nesprovođenje njegovih nezakonitih dekreta označava opasnu i gnusnu eskalaciju strane represije nad BiH kojom bi se ova zemlja, u stvari, pretvorila u policijsku državu.

U tekstu se dodaje da je Tužilaštvo BiH, ignorišući činjenicu da Šmitove nove krivične zabrane nisu propisno donesene u skladu sa Ustavom, nedavno podiglo optužnice protiv dvojice zvaničnika Republike Srpske zbog nepostupanja prema Šmitovom nalogu.

U Izvještaju se naglašava da su optužnice šokantan napad na demokratiju i vladavinu prava, gdje se jedna nezakonitost slaže preko druge, u tiranskom nastojanju da se onesposobe demokratski izabrani i legalno postavljeni nosioci funkcija u Republici Srpskoj.

U dokumentu Republike Srpske Savjetu bezbjednosti UN se navodi da "zakon" za čije kršenje su zvaničnici Republike Srpske optuženi uopšte nije zakon, pošto ga Parlamentarna skupština BiH nikada nije usvojila kako to izričito nalaže Ustav BiH, već ga je u formi odluke donio Šmit, te da je ovaj atak na vladavinu prava utoliko eklatantniji što Šmit čak nije ni legalno imenovan na poziciju na kojoj tvrdi da se nalazi.

"Nedavno podignute optužnice protiv zvaničnika Republike Srpske zasnovane su na formalnim postupcima koje su po Ustavu i zakonu dužni da obave. Svaki od njih je optužen da je prekršio Šmitov `zakon` tako što su omogućili stupanje na snagu dva zakona koja je usvojila Narodna skupština Republike Srpske, a koja je Šmit kasnije - nezakonito - proglasio ništavnim. Međutim, optuženi funkcioneri nisu imali izbora osim da sprovedu akte demokratski izabrane Narodne skupštine Republike Srpske", ističe se u Izvještaju.

Napominje se i da su tužilaštvo koji je podiglo optužnicu i sud koji ju je potvrdio nezakonito formirani odlukama bivših visokih predstavnika u flagrantnom kršenju Ustava BiH - i zakonskih procedura i jasne podjele nadležnosti između nivoa uprave BiH i dva entiteta.

Osim toga, dodaje se u Izvještaju, predsjedavajući sudija u prethodnom postupku nalazi se u očiglednom sukobu interesa, jer je bivši pravnik OHR-a koji sada sudi optuženima za nepoštovanje naloga OHR-a, a uz to, postupajući sudija je bivši oficir ratne bošnjačke armije.

"Ukratko: funkcionere Republike Srpske goni po fiktivnom zakonu neustavno tužilaštvo, u neustavnom sudu, kom predsjedava sudija u sukobu interesa, sa ciljem da se izvrši tiranska, antidemokratska, nezakonita odluka stranca protiv legalno izabranih i imenovanih zvaničnika koji su jednostavno izvršili formalne procedure koje su po zakonu bili dužni da izvrše. Optužnice su neprihvatljiv napad na suverenitet i demokratski ustavni poredak BiH i odbacivanje vladavine prava u korist vladavine jednog čovjeka kog podržava strana sila", piše u Izvještaju.

U Izvještaju se naglašava da Šmit sebe u potpunosti stavlja iznad pravnog i ustavnog okvira BiH i ismijava vladavinu prava, kao i da njegovo licemjerje nije bezazleno.

"Za čovjeka koji ne prestaje da bunca o vladavini prava, niko nije nanio više štete vladavini prava u BiH od njega i šačice njegovih pristalica u međunarodnoj zajednici", piše u Izvještaju.

U dokumentu se podsjeća da je u junu Narodna skupština Republike Srpske djelovala u cilju zaštite demokratije i vladavine prava usvajanjem zakona o prestanku objavljivanja odluka OHR-a u Službenom glasniku Republike Srpske, kao i da je Narodna skupština s pravom odbila da bude parlament kolaboracionista koji prodaju demokratiju i vladavinu prava za interes strane diktatorske vlasti.

"Republika Srpska se nada da će sve zemlje koje cijene slobodu, demokratiju i suverenitet osuditi Šmitove nezakonite i tiranske odluke i jasno staviti do znanja da BiH moraju da upravljaju njeni građani u skladu sa njenim demokratskim ustavnim poretkom, a ne bezobzirni njemački autokrata. Ništa manje ne zahtijeva ni put evropskih integracija na koji je BiH krenula. Republika Srpska je uvjerena da BiH, bez obzira na trenutne političke tenzije, može uspjeti i postići članstvo u ЕU ako se Dejtonski sporazum, uključujući Ustav BiH, bude vjerno sprovodio, uključujući poštovanje ustavne strukture BiH i vraćanje demokratske samouprave", navodi se u Izvještaju.

Pratite nas i putem Vibera