Ističući važnost postizanja nacionalnog balansa u Tužilaštvu i Sudu BiH, kao i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, Kojić je najavio da će u narednom periodu biti pokretanje inicijativa za otklanjanje disbalansa u smislu diskriminacije kada je u pitanju zapošljavanje Srba.

Kojić je naveo da je samo od Tužilaštva BiH u roku dobio odgovor na postavljeno poslaničko pitanje koje se odnosi na brojčanu i procentualnu zastupljenost i entitetsko mjesto prebivališta zaposlenih u Sudu, Tužilaštvu i VSTS, a da je danas u poslaničkom klubu vidio da je stigao odgovor VSTS.

Najavljujući da će napraviti analizu kada dobije odgovore od svih institucija, Kojić je naveo podatke koje je dobio iz Tužilaštva BiH i uporedio ih sa podacima jedino priznatog popisa stanovništva u BiH iz 1991. godine.

"Kada je u pitanju administrativno-tehničko osoblje u Tužilaštvu BiH – 56 odsto je Bošnjaka iz Federacije BiH u odnosu na 43 odsto po popisu iz 1991, dok je Srba 11 odnosno 22,9 odsto u odnosu na 31 odsto iz 1991. godine", istakao je Kojić.

On je dodao da je sa osobljem nacionalna struktura još narušenija – odnosno da je Bošnjaka iz FBiH 54 odsto, a Srba iz Republike Srpske 23 odsto.

"Ovdje imamo Srbe iz Federacije BiH koji su imali prebivalište u FBiH u kontinuitetu i bili čak pripadnici takozvane Armije BiH", rekao je Kojić i podsjetio da je u doba kada je glavni tužilac BiH bio Goran Salihović na ovaj način pokušano da se ispravi disbalans.

Kojić je naveo da je u doba Salihovića zapošljavanje vršeno putem IPA projekata i da tu postoji ozbiljan disbalans u korist Bošnjaka iz FBiH kojih je zaposleno 72,7 odsto, dok je Srba svega 18,8 odsto.

"Ono što sam vidio u odgovoru VSTS i tamo je ozbiljan i zabrinjavajući disbalans", rekao je Kojić i najavio pokretanje inicijativa kojima će se taj disbalans na štetu Srba ispraviti.

Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić obrazložio je da je određen broj tačaka skinut sa ranije predloženog dnevnog reda, među kojima i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmenu BiH.

Taj zakon je u parlamentarnu proceduru dostavio Savjet ministara na zahtjev Zajedničke komisije za ljudska prava koja nije mogla održati sjednicu zbog nedostatka kvoruma.

Zvizdić je podsjetio da je najveći broj poslanika profesionalno angažovan u Predstavničkom domu i ukazao na njihovu obavezu da se odgovorno odnose prema svojim poslaničkim obavezama.