Prema njegovim riječima, zbog toga je imperativ života i opstanka srpskog korpusa na ovim prostorima da se sačuva Republika Srpska, da se nikada ne odustane od zahtjeva da budu vraćene oduzete ili uzurpirane izvorne dejtonske nadležnosti i da se rehabilituje dejtonski Ustav BiH kako bi ostanak Srpske u BiH imao stvarnog smisla.

"Zato su i razložni pozivi Milorada Dodika, Željke Cvijanović i SNSD koalicije da se i vlast i opozicija, sada kada su utihli postizborni pokliči, okupe pod zajednički krov Republike Srpske. Ovo su pitanja našeg opstanka i zato riječima mržnje, pozivanja na osvetu ili nastavku koaliranja sa onima koji nas ne vole ovdje i u ovome trenutku ne smije biti mjesta.

Što bi po ko zna koji put rekli - u pamet se braćo Srbi, teška su i neizvjesna vremena pred nama", rekao je Kalinić povodom 27 godina od potpisivanja Dejtonskog sprazuma.

Podsjetivši na izjavu nekadašnjeg američkog predsjednika Abrahama Linkolna koji je prije gotovo 160 godina rekao "država je narod i kao takva nikada ne smije umrijeti", Kalinić je istakao da zato ne može biti na prodaju.

"Svih ovih 30 godina izloženi smo bilo kroz klizajuću reviziju, bilo kroz direktni intervencionizam protektora skrnavljenju izvornog Dejtonskog sporazuma sa ciljem da se čak i uz pomoć srpskih vazala devastira Republika Srpska i učini praznom ljušturom", rekao je Kalinić.

Na taj način, dodao je on, obesmislile bi se sve velike i plemenite žrtve srpskog naroda položene na pijedestal Republike Srpske.

"Ali, i naša lakovjernost, oportunizam, razložan ili bezrazložan strah lične kalkucije, bez obzira koja je politička garnitura bila u ovoj zemlji na vlasti, često su išle na ruku zapadnim dekadentnim birokratama u liku visokih predstavnika i sličnih da uz horsku podršku probosanskih političkih elita kad-tad dođu glave Republici Srpskoj", ocijenio je Kalinić.

Bivši predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske poručio je da se to više nikada ne smije ponoviti.

"Dodik je tom pogledu svojevremeno, kod pokušaja da se ukine policija Srpske i objedini na nivou BiH, napravio suštinski zaokret i otprilike rekao `tuđe nećemo, svoje ne damo`", ukazao je on.

On je podsjetio da je 21. novembra daleke 1995. godine, na Aranđelovdanskoj slavi kod jednog od najvažnijih ljudi Republike Srpske tekli dramatični časovi u iščekivanju vijesti iz Dejtona.

"Javio se Momo Krajišnik i saopštio da on neće ići na parafiranje Dejtonskog sporazuma jer smo nezadovoljni činjenicom da je Slobodan Milošević kao glavni pregovarač u ime srpske strane prepustio Aliji Izetbegoviću dijelove Sarajeva koje su kontrolisali i životima platili sarajevski Srbi. Priča se da je tada našima rekao nešto kao - otkačite to dugme sa kaputa", sjeća se Kalinić.

Takođe, dodao je, Srbi nisu dobili izlaz na more kod Molunata, uspostavljen je koridor prema Goraždu koji je presijecao Republiku Srpsku, a nije riješen ni status Brčkog i neke druge stvari.

"Ima nas još živih sa te slave koji mogu posvjedočiti o ovoj situaciji i rezignaciji koja je tada zavladala. Čim su iz Dejtona sletili u Beograd, Milošević je cijelu našu delegaciju pokupio sa aerodroma i sproveo ih u Dobanovce, uključujući Radovana Karadžića, i natjerao ih da u decembru u Parizu potpišu konačni sporazum. Taj zadatak je obavio Nikola Koljević, tadašnji potpredsjednik Srpske", prisjetio se Kalinić.

Milošević je, nakon toga, izašao pred kamere i čestitao Republiku Srpsku, danas zvuči ironično, uz neko obrazloženje zašto je muslimanima učinio ustupke.

Ostalo je istorija, kaže on.

Danas, sa ove distance od gotovo 30 godina, Kalinić kaže da Dejtonom Srbi nisu dobili sve što je na osnovu faktičkog stanja i po pravdi Božijoj trebalo da dobiju i da je bilo mnogo razloga za nezadovoljstvo.

"Ali, na drugoj strani, siguran sam da bez Dejtona ne bismo dobili ništa, pored ostalog i zbog izdašne vojne i druge logističke pomoći Zapada situacija na terenu nije nam išla u korist. Treba znati da je u suštini i tada nakon sporazuma, kao sada bio i ostao plan ne samo da stane rat, već da se u godinama poslije, a zbog nezadovoljstva muslimana devastira Republika Srpska i stavi pod šapu unitarne, dakle muslimanske BiH", ocijenio je Kalinić.

U američkoj bazi Rajt Peterson u Dejtonu 21. novembra 1995. godine parafiran je Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i njegovih 12 aneksa, čime je okončan rat u BiH i uspostavljen njen ustavno-pravni poredak.

Ovim sporazumom stvorena je državna zajednica BiH sastavljena od dva entiteta, Republike Srpske i Federacije BiH, koji su potpisnici svih aneksa.

Dejtonski sporazum, nakon tronedjeljnih pregovora, parafirali su tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, takozvane Republike BiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman.