Obraćajući se na posebnoj sjednici Narodne skupštine Republike Srpske, Dodik je izrazio nadu da će na današnjoj sjednici biti potvrđeno jedinstvo i dosadašnji stavovi po pitanju odbrane interesa Republike Srpske.

"Republika Srpska nema skrivene namjere. Naše djelovanje je transparentno i javno okrenuto poštovanju slova Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, ali prije svega zaštiti nadležnosti interesa Republike Srpske, naroda koje predstavljamo i od kojeg mi je ukazao povjerenje bez obzira u kojoj se političkoj stranci nalazimo", istakao je Dodik.

Srpski član Predsjedništva BiH je rekao da su predstavici Srpske opredijeljeni za budućnost Republike Srpske kao uspješne, stabilne i utemeljene na principima na kojima počiva Dejtonski mirovni sporazum, izgradnji mira i stablnosti u zajednici koja funkcioniše i u kojoj će se poštovati prava svih konstitutivnih naroda kroz dijalog i kompromis bez bilo kakvih primjesa intervencionizma sa strane.

"Taj intervencionizam je doveo do toga da četiri stranca u BiH u kontinuitetu destabilizuju BiH do mjera totalne nefunkcionalnosti", konstatovao je Dodik.

On je rekao da je Dejtonski sporazum Republici Srpskoj dao sve potrebne elemente državnosti - teritoriju, nadležnosti, institucije.

"Zato moramo biti okupljeni oko srpskog jedinstva u sadašnjim teškim i delikatnim okolnostima kada imamo pritiske kao nikada ranije. Moramo više nego ikada boriti se za očuvanje Republike Srpske, poštovanje slova Dejtona kako se Srpskoj ne bi otrglo ono što ima i kako bi joj se vratilo ono što je imala, a što joj je oteto", istakao je Dodik.

Dodik je rekao da se danas mora jedinstvenim djelovanjem i slogom očuvati Republika Srpska u kojoj je ugrađen sveti zavjet velikog broja nevinih života koji su uzidani u njene temelje i u ideal slobode.

U Banjaluci je počela posebna sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, a predloženim dnevnim redom je predviđeno izjašnjavanje o odlukama i zaključcima Predsjedništva BiH usvojenim 18. oktobra, koje je srpski član Milorad Dodik proglasio štetnim za vitalni interes Republike Srpske.

Srpski član Predsjedništva istakao je da je na osnovu usaglašenih stavova srpskih političkih lidera osporio na sjednici Predsjedništva BiH odluke o kojima danas raspravlja Narodna skupština Republike Srpske.

Dodik je naveo da je tokom analize materijala za ove odluke, uočen niz materijalnih nedostataka kojima se favorizuje zajednički nivo vlasti, bez obzira što predmetni sporazumi regulišu pitanja koja su u nadležnosti entiteta.

On je rekao da je među tačkama koje se odnose na međunarodne sporazume, a na koje je pokrenut vitalni interes i odluka o prihvatanju Sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Turske o uzajamnoj zaštiti i razmjeni tajnih podataka koji se odnose na Sporazum u oblasti odbrambene industrije.

"Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske dostavilo je 7. jula mišljenje kojim se izjasnilo o predmetnom sporazumu i u kojem je navedeno da je istim uređena oblast entitetskih prerogativa i da nisu ispoštovane procedure koje su propisane Zakonom o zaključivanju međunarodnih ugovora BiH", rekao je Dodik u Narodnoj skupštini.

On kaže da je u mišljenju istaknuto da ovakva vrsta sporazuma sa stranim državama mora sadržiti član kojim se definišu aktivnosti koje će se preduzeti i koje moraju biti u skladu sa zakonima na snazi u obje zemlje što daje osnov za saradnju unutar BiH, što ovdje nije slučaj jer su pomenute odredbe izostale.

"Takođe, predmetni sporazum favorizuje institucije BiH iako obuhvata oblasti koje spadaju i u entitetsku nadležnost", ponovio je Dodik.

On je rekao da su iste primjedbe i kada je riječ o odluci o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između Savjeta ministara BiH i Vlade Islamske Republike Pakistan o saradnji u borbi protiv međunarodnog kriminala, terorizma, nezakonite trgovine drogom i organizovanog kriminala, te odluci o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o bezbjednosnoj saradnji između Savjeta ministara i Vlade Turske.

Kada je riječ o odluci za pokretanje postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja ugovora između BiH i Hrvatske o dopunama ugovora između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima, Dodik je naveo primjedbe resornog ministarstva Republike Srpske.

Dodik je naglasio da je Ministarstvo saobraćaja i veza Republike Srpske u svom mišljenju istaklo da nacrt pomenutog ugovora nije prihvatljiv dok se ne riješi status novog graničnog prelaza Gradiška, kao i status postojećih graničnih prelaza nakon uspostavljanja novih.

S tim u vezi, navodi Dodik, Ministarstvo predlaže da se u ugovor između BiH i Hrvatske o graničnim prelazima doda nova podtačka - Gradiška /novi most na auto-putu E661/ - Stara Gradiška i da se nakon uspostavljanja novog graničnog prelaza postojeći kategoriše u one za međunarodni putnički saobraćaj.

"Uzimajući u obzir mišljenje nadležnog Ministarstva o predmetnom ugovoru, isti može biti prihvaćen tek kada se u njega unesu potrebne korekcije", rekao je Dodik.

Obrazlažući odluku o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o posudbi između Austrije i BiH, Dodik je rekao da je MUP ukazao na činjenicu da taj akt nije prihvatljiv jer institucije Republike Srpske nisu bile uključene u proces pregovaranja iako se pitanjem migracija bave i entitetske institucije i daju aktivan doprinos ovom problemu.

"Predmetni sporazum je u suprotnosti sa zaključkom Vlade Republike Srpske, koja je konstatovala da na teritoriji Republike Srpske, uključujući i privatne posjede, ne postoje uslovi i kapaciteti za smještaj i zbrinjavanje migranata", rekao je Dodik, dodajući da je riječ o poznatoj odluci da Srpska neće graditi migrantske centre na svojoj teritoriji.

Dodik smatra da je, imajući u vidu navedeno, odluka o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma o posudbi između Austrije i BiH u suprotnosti sa zaključkom Vlade Republike Srpske i samim tim neprihvatljiv.

On je ukazao i na manjkavosti odluke o davanju odobrenja za potpisivanje zajedničke izjave nasljednica SFRJ o sporvođenju projekta digitalizacije arhivske građe bivše zajedničke države.

Direktor Arhiva BiH, naveo je Dodik, dostavila je mišljenje o predmetnom pitanju u kome je istaknuto da Arhiv Jugoslavije posjeduje najveći broj dokumenata i građe koja je od interesa za sve ostale zemlje SFRJ i da se za sada ne razmatra pitanje potpisivanja ovakve izjave.

"Na sastanku direktora Arhiva Jugoslavije, Arhiva Srbije i Arhiva BiH usaglašeno je da ovakvu izjavu nije potrebno potpisivati jer je postojeći sporazum taj koji nas obavezuje na razmjenu arhivske građe i saradnju na način kako se to države dogovore", pojasnio je Dodik.

Stoga, dodao je on, ne postoji potreba da BiH potpisuje izjavu o kojoj nisu upoznate ostale zemlje nasljednice SFRJ i kao takvu je još nisu uzele u razmatranje.