Visoki predstavnik u U obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gdje je u toku posebna sjednica o vraćanju oduzetih nadležnosti, Cvijanovićeva je navela da je od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i uspostavljanja postojeće BiH, Republika Srpska je u kontinuitetu bila izložena različitim izazovima i pritiscima.

Ona je navela da posebno treba pomenuti one koji su političke prirode i usmjereni na umanjenje njene ustavnopravne pozicije i ustavom garantovanih nadležnosti, s ciljem potpune rekonfiguracije ustavne prirode BiH, kao složene državne zajednice koju sačinjavaju dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

"Kao rezultat raznih intervencija, nametanja i pritisaka, institucionalni život u okviru BiH odvija se suprotno onom što je propisao Ustav, i vjerovatno je to jedinstven primjer u civilizovanom svijetu da institucionalni život neke zemlje regulišu zakoni koji nisu u skladu sa ustavnim rješenjima, osnosno Ustavom te zemlje, jer iz njega nisu ni proistekli", istakla je Cvijanovićeva.

Ukazala je da je činjenica je da taj raskorak između ustava i prakse nije donio ni bolji život, ni funkcionalniji, efikasniji, racionalniji ili manje skup sistem, niti je uspostavio unutrašnju koheziju ili povjerenje. Desilo se, zapravo, sve suprotno tome.

"Odavno govorimo da je djelovanje visokih predstavnika pogubno za BiH. Mnogo puta smo o tome upozoravali i u ovoj Narodnoj skupštini i navodili brojne primjere njihovog manipulativnog djelovanja kojim su, izlazeći iz svog mandata, kršili međunarodno pravo, i uporno kontaminirali politički prostor u BiH, svrstavajući se na stranu jednih, a radili protiv interesa drugih", navela je predsjednik Srpske.

To nisu bile dobre usluge nekog međunarodnog predstavnika, dodala je, već oruđe kojim se vršila nelegalna centralizacija zemlje, što je i proizvelo sistem suprotan ustavu, a u međuetničkom smislu potpuno otuđenje.

"Nažalost, posljednjih mjeseci svjedoci smo još jednog takvog nelegalnog djelovanja, kojim je Valentin Incko, na samom kraju svog ionako besmislenog bitisanja u BiH, nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, uzurpirajući ovlaštenja demokratski izabranih institucija, na način sasvim suprotan evropskim princišima, ali i praksi demokratskog svijeta", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da o neredu koji je za sobom ostavio svjedoči sama BiH, tijesna, skučena, svađalačka mala, neuspješna formacija, teška i svojim građanima i svom okruženju, te da vjeruje da je mogla biti mnogo bolja, ali uz involviranost tolikih mešetara, jednostavno rečeno, nije joj se dalo.

U obraćanju u Narodnoj skupštini Republike Srpske, gdje je u toku posebna sjednica o vraćanju oduzetih nadležnosti, Cvijanovićeva je navela da je od potpisivanja Dejtonskog sporazuma i uspostavljanja postojeće BiH, Republika Srpska je u kontinuitetu bila izložena različitim izazovima i pritiscima.

Ona je navela da posebno treba pomenuti one koji su političke prirode i usmjereni na umanjenje njene ustavnopravne pozicije i ustavom garantovanih nadležnosti, s ciljem potpune rekonfiguracije ustavne prirode BiH, kao složene državne zajednice koju sačinjavaju dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

"Kao rezultat raznih intervencija, nametanja i pritisaka, institucionalni život u okviru BiH odvija se suprotno onom što je propisao Ustav, i vjerovatno je to jedinstven primjer u civilizovanom svijetu da institucionalni život neke zemlje regulišu zakoni koji nisu u skladu sa ustavnim rješenjima, osnosno Ustavom te zemlje, jer iz njega nisu ni proistekli", istakla je Cvijanovićeva.

Ukazala je da je činjenica je da taj raskorak između ustava i prakse nije donio ni bolji život, ni funkcionalniji, efikasniji, racionalniji ili manje skup sistem, niti je uspostavio unutrašnju koheziju ili povjerenje. Desilo se, zapravo, sve suprotno tome.

"Odavno govorimo da je djelovanje visokih predstavnika pogubno za BiH. Mnogo puta smo o tome upozoravali i u ovoj Narodnoj skupštini i navodili brojne primjere njihovog manipulativnog djelovanja kojim su, izlazeći iz svog mandata, kršili međunarodno pravo, i uporno kontaminirali politički prostor u BiH, svrstavajući se na stranu jednih, a radili protiv interesa drugih", navela je predsjednik Srpske.

To nisu bile dobre usluge nekog međunarodnog predstavnika, dodala je, već oruđe kojim se vršila nelegalna centralizacija zemlje, što je i proizvelo sistem suprotan ustavu, a u međuetničkom smislu potpuno otuđenje.

"Nažalost, posljednjih mjeseci svjedoci smo još jednog takvog nelegalnog djelovanja, kojim je Valentin Incko, na samom kraju svog ionako besmislenog bitisanja u BiH, nametnuo izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH, uzurpirajući ovlaštenja demokratski izabranih institucija, na način sasvim suprotan evropskim princišima, ali i praksi demokratskog svijeta", istakla je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da o neredu koji je za sobom ostavio svjedoči sama BiH, tijesna, skučena, svađalačka mala, neuspješna formacija, teška i svojim građanima i svom okruženju, te da vjeruje da je mogla biti mnogo bolja, ali uz involviranost tolikih mešetara, jednostavno rečeno, nije joj se dalo.

"Međutim, uzimajući u obzir dešavanja koja su prethodila ovom nedemokratskom i nelegalnom djelovanju Valentina Incka, a među njima posebno pokušaji otimanja imovine Republici Srpskoj od strane Ustavnog suda BiH i njeno neustavno dodjeljivanje nivou BiH na regulisanje, u kojem i dalje sjede troje stranih sudija, jasno je ko su i šta su pravi okidači za sadašnju krizu u BiH", istakla je ona.

Iz tog razloga je i sazvana današnja sjednica Narodne skupštine Republike Srpske, rekla je Cvijanovićeva, te napomenula da je među tačkama dnevnog reda "Deklaracija o ustavnim principima", kroz koju se još jednom ukazuje na bazične ustavne principe na kojima počiva dejtonska BiH, a koji su prethodnih godina u kontinuitetu relativizovani i grubo kršeni, kako od strane političkih aktera sa sjedištem u Sarajevu, tako i od strane određenih međunarodnih aktera, među kojima centralno mjesto zauzimaju visoki predstavnici, koji svih ovih godina djeluju kao politički subjekt sa sjedištem u Sarajevu.

"U suočavanju sa grubim kršenjem domaćeg i međunarodnog prava koje za cilj ima umanjivanje ustavnog kapaciteta Republike Srpske, pred njenim institucijama, nosiocima najdogovornijih funkcija, ali i svim političkim akterima, postavlja se osnovno pitanje na koji način se efikasno suprotstaviti ovom, usudiću se reći, bespravnom divljanju", rekla je ona.

Prema njenim riječima, u malicioznim interpretacijama aktuelne krize u BiH, posebno od onih koji su tu krizu i produkovali, gotovo svakodnevno čujemo izmišljotine o nekakavom ratu ili uzurpiranju nečeg što navodno pripada nivou BiH.

"Republika Srpska nema namjeru uzurpirati bilo šta što po ustavu pripada nekom drugom nivou vlasti. Ni jedna aktivnost institucija Republike Srpske ne izlazi i neće izlaziti iz ustavnog okvira, niti će ugroziti ustavom predviđenu raspodjelu nadležnosti", istakla je Cvijanovićeva.

Narodna skupština Republike Srpske, kao najviše predstavničko tijelo, kaže pravo je mjesto da još jednom istaknemo da na našoj političkoj agendi ne postoji nikakav rat ili secesija

"Naša jedina platforma djelovanja jeste zaštita ustavnopravnog položaja Republike Srpske, onako kako je on predviđen Dejtonskim sporazumom i njegovim Aneksom 4 i otvaranje mogućnosti za konačno iskrene i partnerske odnose sa političkim predstavnicima drugih naroda. Cijenimo da bi ovo služilo očuvanju i ozdravljenju BiH", rekla je Cvijanovićeva.

Istakla je da je to prijeko potrebno jer je već godinama na sceni jednostrano, lobističko i advokatsko djelovanje pojedinih međunarodnih faktora isključivo u korist jednog konstitutivnog naroda čiji politički predstavnici, opet, sve dok imaju takve advokate na svojoj strani, odbijaju mogućnost bilo kakvog dijaloga sa političkim predstavnicima druga dva naroda o svim pitanjima ključnim za sudbinu BiH.

Podsjetila je da je poziv za iskrene razgovore upućen, između ostalog i na osnovu zaključaka ove Narodne skupštine, ali i na druge načine i oni su redovno ignorisani.

"Ali, mi i dalje pozivamo na razgovore i nastavićemo to da radimo, jer multuetnička zemlja koja nije u stanju da odgovori potrebama svih i nije u stanju da postane uspješna. Ako pogledamo šta su efekti svih nelegalno nametnutih odluka i prilično patetično stanje u kojem se uporno nalazi BiH, jasno je da je Republika Srpska dovedena u situaciju u kojoj, ukoliko želi da zadrži svoje osnovne prerogative, mora da reaguje", rekla je Cvijanovićeva.

Smatramo, dodala je, da je jedina prava i jedina moguća reakcija ona koja se realizuje pravno – političkim instrumentima koji su nam na raspolaganju upravo na osnovu Dejtonskog sporazuma, Ustava BiH, Ustava Republike Srpske i međunarodnog prava.

"Ovo nije revolucija i mi nismo nikakvi ni revolucionari, ni pobunjenici, već ljudi koji žele ustavni red, a ne nered, i koji žele očuvanje onih vrijednosti i principa koji su dali šansu BiH da nakon teškog rata otpočne svoj novi život i sama upravlja svojim procesima", istakla je ona.

Ona je dodala da bi u tim procesima, u kojima bi učestvovali domaći akteri, bila bi pojačana i uloga i odgovornost svih za očuvanje zajedničke zemlje.

"Čuvati OHR, strane sudije, voditi međunarodnu i domaću kampanju protiv onih sa kojima navodno želite zajedno živjeti, praviti nelegalnim intervencijama i istog tog OHR-a i tih stranih sudija prostor za dominaciju, ne vodi BiH u budućnost, već u uporno samoosporavanje", navela je Cvijanovićeva.

Drugim riječima, kaže, smatramo da se jedino vraćanjem u legalne tokove i procese ova kriza može prevazići i time ujedno pomoći i BiH da normalno profunkcioniše.

Istini za volju, navela je, toj dejtonskoj BiH nikada i nije pružena prava šansa, jer se od samog početka nastojala vršiti reviziju njene ustavnopravne strukture.

"Gledajući cjelokupan konglomerat različitih tijela, agencija, institucija koji je tokom godina uspostavljen na BiH nivou, jasno je da su rijetke one nadležnosti koje su prenijete sa entitetskog na nivo BiH u skladu sa ustavnopravnim rješenjima, odnosno na osnovu sporazuma između entiteta, a da je najveći broj njih kreiran neposrednom intervencijom visokih predstavnika ili predstavljaju rezultat različitih međunarodnih ili evropskih projekata", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da je činjenica da su mnoga od nametnutih zakonskih rješenja verifikovana u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, ali su ona i dalje neustavna.

"Naime, ne smije se izgubiti iz vida da potvrđivanjem ovakvih zakonskih rješenja u Parlamentarnih skupštini nije otklonjen veoma bitan procesni nedostatak koji se ogleda u činjenici da Visoki predstavnik, u skladu sa važećim pozitivnopravnim rješenjima, ne može biti ovlašćeni predlagač pred Parlamentarnom skupštinom, što ovakva zakonska rješenja, bez obzira na njihovo potvrđivanje, čini nelegalnim", rekla je Cvijanovićeva.