Cvijanovićeva je naglasila da je uvijek otvorena za razgovor i dogovor i da će se tako ponašati i u Predsjedništvu, ako bude fer plej, a ako bude morala da brani interese Republike Srpske to će raditi na jasan način kako je predvidio Ustav.

Cvijanovićeva je ocijenila da je konstelacija odnosa u novom sazivu Predsjedništva BiH ista kao što je bila i u prethodnom sazivu i da politike novoizabranih članova nisu nikakva nepoznanica, ali da ni njena politika nije nikakva novost.

"Koliko ćemo biti uspješni ili neuspješni zavisiće od sva tri faktora. Znam da postoji nezadovoljstvo hrvatske zajednice činjenicom da ne mogu doći do legitimnog predstavnika u Predsjedništvu BiH i upravo to će morati da bude stavljeno na dnevni red i da se promijeni iako neki u BiH i u međunarodnoj zajednici godinama bježe od te teme", istakla je Cvijanovićeva za "Večernji list", izdanje za BiH.

Govoreći o novom Savjetu ministara za koje Predsjedništvo daje mandat, Cvijanovićeva je rekla da je razgovarano o toj temi, ali da još nisu počeli formalni pregovori i da je poznato da će SNSD i HDZ BiH nastojati da se drže zajedno u toj postavci.

"Hrvati po rotaciji treba da dobiju tu poziciju ako se makar nečega hoćemo da držimo u ovoj zemlji što je utvrđeno od ranije", rekla je Cvijanovićeva potvrdovši da će to biti test prije svega za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirevića budući da je Željko Komšić rekao kako neće podržati prijedlog hrvatske strane.

Ona je smatra da će svakako biti prilično haotična situacija u predstojećem periodu prema hrvatskom korpusu. "Prepoznajem to po najavama novoizabranih članova Predsjedništva BiH, ali ostaje na nama da vidimo kako ćemo tu slagalicu učiniti primjerenom", navela je Cvijanovićeva, koja je potpredsjednik SNSD-a.

Na pitanje koliko će u toj postizbornoj arhitekturi imati uticaja stranci čiji se rukopis i te kako prepoznaje da u vlasti ne žele vidjeti vodeću srpsku stranku SNSD, ali i bošnjačku SDA, Cvijanovićeva je odgovorila da je to već tradicionalna postavka.

"U svakome slučaju stranci bi više željeli vidjeti one koji su naša opozicija ovdje jer računaju da s njima imaju manje sukobljavanja, odnosno da lakše mogu ispuniti njihova očekivanja. No, volja naroda je jača od onoga što žele stranci. Mi smo poznati po tome da branimo stavove i poziciju Republike Srpske na temelju Ustava. Mi želimo da cijela BiH tako funkcioniše. To često predstavlja problem međunarodnim zvaničnicima koji žele da se zažmuri na oko dok se prenose nadležnosti s entiteta na nivo BiH nasuprot Dejtonskom mirovnom sporazumu", naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da međunarodni zvaničnici nastoje od BiH stvoriti centralizovanu strukturu zbog čega nailaze na otpore institucija Republike Srpske u kojima je dominantna politika SNSD-a.

Na pitanje kako komentariše odluku u vezi sa izbornim propisima u Federaciji BiH koju je donio Kristaj Šmit, Cvijanovićeva je odgovorila da nikakav Šhmit niti njegovi prethodnici nisu trebali intervenisati na takav način.

"Bilo je situacija u kojima su visoki predstavnici nametali rješenja koja su bila protiv ustava i Dejtonskog sporazuma. U načelu ne slažem se sa Šmitovom odlukom, isto kao i drugih stranaca kada se postavljaju iznad demokratski izabranih institucija. Zajedno s time u BiH uvijek imate jednog kočničara, a općenito te kočnice stižu od bošnjačke politike kada god se trebamo nešto dogovoriti ili omogućiti prava hrvatskom konstitutivnom narodu u izbornome procesu", rekla je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da je vidjela reagovanja Bošnjaka koji su osporavali ovu odluku, a hrvatska strana je izražavala zadovoljstvo, navodeći da je neprihvatljivo da se narodima osporavaju prava koja su im dodijeljena Ustavom.

Govoreći o postojanju mogućnosti za unutrašnji dogovor u BiH zbog čega ne bi morali intervenisati visoki predstavnici i da mogu otići iz zemlje, Cvijanovićeva je istakla da godinama prepoznaje da to traži srpski i hrvatski politički korpus, te da su inicirali različite razgovore s namjerom da se dođe do zajedničkog, svima prihvatljivog rješenja.

"Bošnjački političari su mnogo puta sudjelovali u tim razgovorima, ali brzo bi se pokazalo da se radilo o fingiranju i kupovini vremena oko Izbornog zakona. U tome smislu ne vidim političku volju da se sjedne i razgovara. Ja želim da do toga dođe jer ova zemlja neće biti održiva ako nema unutrašnjeg dogovora. Ne možete očekivati da će stranci decenijama držati na okupu zemlju dok su unutrašnji faktori nezadovoljni.

Ovdje su nezadovoljstva različite vrste, od Hrvata kada je riječ o legitimnom predstavljanju, a kod Srba je to derogiranje nadležnosti Republike Srpske, te da se centralizuje BiH. Stvari su odavno došle do zida. Ako ne bude toga unutrašnjeg dogovora, mi ćemo teško moći nastaviti ovako u budućnosti", naglasila je Cvijanovićeva.

Na pitanje da li danas postoji zajednički imenitelj koji povezuje tri dominantne nacionalne politike Bošnjaka, Srba i Hrvata koje se nisu promijenile od 90-ih godina, Cvijanovićeva je rekla je Ustav taj koji nas treba držati okupljenim i da je to prirodno, normalno i jedino ispravno.

"Egzibicije koje smo imali decenijama s realnošću koja odudara od Ustava je dovela u ovakvo nemoguće stanje. Vidim mogućnost razgovarati ako to ljudi žele, a bošnjačka strana nema takvih ambicija zabog toga što su se oslanjali na strance koji su im izlazili u susret sa ispunjavanjem centralističkih želja političkog Sarajeva. Posljednja intervencija predstavlja svojevrsnu iznimku u moru neuspješnih pokušaja", naglasila je Cvijanovićeva.

Komentarišući činjenicu da je BiH ponovno imala situaciju u kojoj je ambasador pri UN-u po uputama Željka Komšića napao Kristijama Šmita bez zajedničkog stava Predsjedništva BiH koje je zaduženo za spoljnu politiku, Cvijanovićeva je rekla da to govori da je BiH apsolutno haotična zemlja u kojoj nema reda, u kojoj se ne poštuju unutrašnje strukture.

"Imali smo u prethodnom periodu ministra inostranih poslova koja je radila mimo zvaničnih stavova Predsjedništva BiH ili je nastupala kao portparol samo jedne strane. To govori da postoje uzurpatorska nastojanja oduzimanja nadležnosti. Dok se ne dovede u red spoljna politika, mi čak ne možemo ni glumiti da smo normalna uređena zemlja prihvatljiva za sve. Pogledajte situaciju na multilateralnim ili bilateralnim skupovima, tamo se prostor koristi za isticanje privatnih stavova, a ne zajednička priča BiH", ukazala je Cvijanovićeva.

Prema njenom mišljenju, diplomatija se koristi da bi promovisali stav bošnjačkih političkih stranaka, te da je to apsolutno neprihvatljivo.

Ona je potvrdila da postoji privatizacija institucija BiH, prevashodno prema Hrvatskoj i Srbiji, dodavši da stalno postoji naboj prema te dvije zemlje.

"S prvim susjedima umjesto da gradite i popravljate odnose, tražite strateški interes, bošnjačka, a u prvom redu sarajevska politika stalno stvara probleme i napetosti. Koče se projekti sa Srbijom, s Hrvatskom. Ako bilo ko iz tih zemalja nešto kaže o stanju u BiH odmah imamo otrovne strelice, vika i galama. Ovo je u pravom smislu svađalačka zemlja. Ta svađalačka politika u međusobnim, regionalnim i širim odnosima mora se prekinuti", ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da su tom politikom stalnog napadanja drugih, predstavljajući sebe žrtvom došli do toga da bi svi izvana trebali ispunjavati njihove želje što je katastrofalno.

"BiH trajno pokazuje odsustvo kapaciteta da se pozicionira kao iole ozbiljna zemlja, čak i u neposrednom okruženju, a kamoli u Evropi ili na globalnoj sceni. Nije BiH potentna da postane globalno važan igrač, ali može biti dovoljno ozbiljna da se prestane sramotiti. A uporno se sramoti", konstatovala je Cvijanovićeva.

Na pitanje da li ima optimizma da će BiH u decembru dobiti kandidatski status, Cvijanovićeva je rekla da nema tu nikakvog optimizma, to je sve iznuđeno.

"Kada smo priželjkivali taj status, koji je bio temeljen na realnim argumentima, donio bi podsticaj u prethodnom periodu. No, sada se to dijeli i BiH po logici da su to i drugi dobili koji su sada praktično u ratu, pa eto dobiće i BiH. To je potpuno suprotno od načela i uslova koje EU propisuje. Mogu razumijeti i da se EU našla u situaciji u kojoj se teško snalaze. NJima je bitno u ovoj utakmici svrstavanja zabilježiti ko pripada tom interesnome krugu", navela je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da je aposlutno nekorektno BiH postaviti 14 uslova od kojih su tri ili četiri, a dva sigurno apsolutno neprovodivi, jer doslovno znače oduzimanje potencijala i nadležnosti entitetima i njihov prenos na nivo BiH.

"Ako tamo piše da će nivo BiH donijeti odluku ako se ne mogu dogovoriti entiteti, onda se radi o brutalnom kršenju Ustava na što mi nikada nećemo pristati. Ustav je jasno propisao ko se čime bavi. Ne može odluke iz nadležnosti Narodne skupština Republike Srpske donositi parlament BiH. Ili ako Vlada Republike Srpske nešto ne usvoji, onda da presuđuje Savjet ministara. To su nemogući zahtjevi. Dugo godina sam ponavljala da BiH zaslužuje kandidatski status. To se trebalo mnogo ranije dogoditi. Sada to praktično malo šta znači jer je svima jasno kako od skorog prijema novih zemalja nema ništa", konstatovala je Cvijanovićeva.

Govoreći o tome da se u okviru ovih "reformi" uz ukidanje nadležnosti Republike Srpske zagovaralo i ukidanje konstitutivnosti naroda, Cvijanovićeva je rekla da BiH ima "stručnjake" koji sjede u nekim zapadnim parlamentima, kancelarijama koji govore što bi to bilo pametno napraviti u BiH.

"Da ovdje postoji saglasnost o tako nečemu to bi se već dogodilo. Nije to stvar našeg hira. Ne treba nama nikakav zastupnik u Bundestagu ili evropski povjerenik. Ali, kada pogledate iskustva višenacionalnh država u Evropi onde vidite da rješenja iz BiH zapravo funkcionišu tamo. Za BiH je najvažnije da u potpunosti proživi svoj ustavni koncept i na temelju toga može donositi reforme kada su o tome saglasne sve tri strane.

No, upravo je problem BiH što nije mogla ni proživjeti svoj ustavni koncept zbog promjena Dejtona i nametanja rješenja. Često puta smo slušali zašto se Srbi protive oduzimanju nadležnosti ili zašto Hrvati traže legitimne političke predstavnike. Takvi stavovi ne da ne pomažu, nego štete BiH. BiH će sasvim sigurno dugi niz godina još živjeti na načelima konstitutivnosti ako bude očuvana naporima svih strana", rekla je Cvijanovićeva.

Na pitanje šta je realnije - građanska BiH, otcjepljenje Republike Srpske ili hrvatski entitet u BiH, Cvijanovićeva je rekla da je u politici sve realno.

"Nećemo elaborirati šta su moguće, nemoguće, teško ili lako predvidive posljedice za svaki od tih koncepata. Ono što ja govorim da bi mogao biti najlakši način da živite jeste da se o tome napravi dogovor te da se na temelju toga odvijaju svi odnosi. Za to nam je prije svega potreban unutrašnji dogovor. Za mene bi to bilo prihvatljivo na takav način urediti odnose.

A to prije svega znači jasna pozicija Republike Srpske koja je definisana Ustavom te BiH koja ne guši samu sebe tako što će gušiti danas Srbe, sutra Hrvate a prekosutra Bošnjake. Naprosto, u ovoj zemlji svi moraju biti komotni i tako se osjećati. U takvoj situaciji ne vidim nikakav problem da BiH opstaje, funkcioniše i bilježi svoje uspjehe. Sada je takvo stanje da BiH ne bilježi ništa. Ona je sada totalno zamrznuta, rekla bih skoro beskorisna zemlja", ocijenila je Cvijanovićeva.

Ona je naglasila da bi BiH i te kako mogla biti korisna kada bi postigli unutrašnji dogovor, a nakon toga bi je i drugi doživljavali ozbiljnije.