Predsjednik Saveza opština i gradova Ljubiša Ćosić poručio je da u novoj raspodjeli PDV-a Banjaluci i Bijeljini neće biti smanjeni prihodi nego povećani, ali će solidarnom raspodjelom benefite osjetiti i nerazvijene i izrazitov nerazvijene lokalne zajednice.
"Iduće godine 550 miliona KM za sve lokalne zajednice će biti 607 miliona. Za gradove iznad 100.000 stanovnika, to su Banjaluka i Bijeljina, biće sedam odsto korektivno umanjenje koje se raspoređuje na nerazvijene i izrazito nerazvijene opštine. Imajući u vidu da apsolutni iznos raste za svaku lokalnu zajednicu za 10 do 12 odsto, to znači da će za Banjaluku i Bijeljinu rasti između 3 i 5 odsto. Po toj procjeni Banjaluka neće imati 72 miliona nego 80 miliona KM. Imaće više iduće godine", rekao je Ćosić.
On je istakao da polovina Republike Srpske dobija PDV-a koliko Banjaluka i Bijeljina dobijaju zajedno. Pet puta je veća površina tih zajednica nego što je zajedno Banjaluke i Bijeljine. "Pogledajte površinu i izgled Banjaluke i Bijeljine i sadržaj koji stanovnici u njoj dobijaju, a pogledajte površinu i izgled koji dobijaju stanovnici u ostalim lokalnim zajednicama. Treba li da se borimo za Republiku Srpsku u kojoj ćemo svo stanovništvo skoncentrisati u gradove? To znači da bi imali 3.000 kvadratnih kilometara naseljenog područja, a 22.000 kvadratnih kilometara nenaseljenih. Je li to Republika Srpska u kojoj treba da živimo. Mi ne smatramo i mislimo da ovo nije nikakav udar na građane Banjaluke ni na Draška Stanivukovića. Ali, demonstrativno se ponašati kao da mi ne postojimo nije korektno", poručio je Ćosić.
On takođe naglašava da mu nije jasna reakcija gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića.
"Ako neki ne znaju, a treba da znaju, od sto odsto sredstava koje Srpska dobije po osnovu PDV-a na osnovu koeficijenta krajnje potrošnje, 24 odsto se raspodjeljuje lokalnim zajednicama, četiri odsto Putevima Republike Srpske, 72 odsto vladi Republike Srpske. Tih 24 odsto ide svim lokalnim zajednicama i njihova podjela se dodjeljuje lokalnim zajednicama na osnovu množenja ovih kriterijuma. Posljednjih godina sve lokalne zajednice imaju povećanje sredstava od PDV-a. U ovoj godini je rekordan iznos u iznosu od 550 miliona KM. Da malo pojednostavim, prije pet godina je to bilo 360 miliona KM. Dakle 190 miliona KM je više sredstava za sve lokalne zajednice u Republici Srpskoj nego što je to bilo prije pet godina. Za ovo je zaslužna Vlada Republike Srpske. Spoljni dug Srpske pada i automatski nama rastu prihodi. U idućoj godini je planirano 607 miliona KM, a možda će biti i više. To je gotovo na nivou istog povećanja kao što je bilo ove godine u Republici Srpskoj. Naša ideja je bila jer je fokus na izrazito nerazvijene i nerazvijene zajednice, da imate lokalne zajednice u Srpskoj koje od PDV-a dobiju 400.000 KM ili 700.000 KM, kao što su Jezero, Trnovo, Istočni Mostar, Istočni Drvar, a imate zajednica koje dobiju od milion do dva. To su lokalne zajednice kojima je PDV jedini i najstabilniji izvor prihoda. Onda iz toga finansirate i plate zaposlenih, imate realne troškove, sve ono što treba da platite maloj nerazvijenoj zajednici. Mi kao Predsjedništvo smo imali ideju da oni koji dobijaju najviše budu solidarni i da dobiju umanjenje, a da se ono raspodijeli za 35 izrazito nerazvijenih i nerazvijenih opština. Banjaluka je početkom ove godine planirala prihoda 68 miliona KM od PDV-a. Dobiće 78. Deset miliona je povećanje Banjaluke u odnosu na njihov prvobitni plan u budžetu. Bijeljina je planirala 38, a dobiće 42 miliona KM. Ono što su oni planirali, ostvareno je više. Republika Srpska je po osnovu svoje krajnje potrošnje dobila više. Za iduću 2025. godine ni Banjaluka ni Bijeljina ne dobijaju manje, nego dobijaju više", poručio je Ćosić.
Banjaluka će dobiti 80 miliona KM, Bijeljina će dobiti oko 43.5 miliona KM. "Istina je da se utvrdilo i da se predložilo Vladi da se doda novi stav u član 10 koji će reći da u periodu 2025; 2026; 2027. godina po osnovu ovih povećanja ostvari se umanjenje za gradove sa preko 100.000 stanovnika koje bi bilo raspodijeljeno malim, nerazvijenim i nerazvijenim opštinama. Onima koji imaju PDV-a od milion do milion do tri i od tri do pet. To su oni koji su najugroženiji", poručuje Ćosić.
20 izrazito nerazvijenih lokalnih zajednica obuhvata teritoriju od 4.200 kvadratnih kilometara. Tamo živi 90.000 stanovnika. Oni dobijaju sredstava od PDV-a koliko sama Bijeljina dobije, a koja je 730 kvadratnih kilometara. 15 nerazvijenih lokalnih zajednica dobije od PDV-a manje sredstava, 77 miliona KM od Banjaluke. U njima živi 155.000 stanovnika u tih 15 lokalnih zajednica, a nalaze se na površini od 5.200 kvadratnih kilometara za razliku od Banjaluke koja se nalazi na površini od preko 1.000 kvadratnih kilometara.
Stanovništvo koje broji iznos od skoro 250.000 stanovnika, živi na 9.400 kvadratnih kilometara i živi na gotovo pola Republike Srpske i nemaju po dva autoputa koji ulaze u te zajednice, nemaju sve benefite koje imaju velike gradove.
"Еvo male digresije, ni Prijedor ni Istočno Sarajevo ni Doboj, ni Zvornik kao gradovi koji imaju 50.000 stanovnika ne dobijaju ništa od ovog povećanja. Samo imaju svoje redovno povećanje koje im ide. Niko nije rekao hajde da uzmemo od Banjaluke i Bijeljine i damo ovima koji su niže. Rekli smo hajde da vidimo tamo gdje ima najviše, da napravimo finansijsku solideranost i predložimo Vladi, pa da na osnovu toga pomognemo. Ako neko misli da 12.000 KM nekome nešto ne znači - znači. Ima lokalnih zajednica kojima to povećanje 12.000 KM mjesečno znači. Ono će na osnovu ovog prijedloga biti i veće. Neke lokalne zajednice koje dobiju 200-300.000 KM više će biti finansijski stabilne. Ako ne, imaćete nestabilne lokalne zajednice u kojima stanovništvo neće imati povjerenje u svoju opštinu koja ne može da servisira svoje obaveze, a kako će im ponuditi nešto drugo", ističe Ćosić i pita nezadovoljne gradonačelnike:
"Da li dijete u nerazvijenim opštinama ne zaslužuje besplatne udžbenike kao što to zaslužuje dijete u Banjaluci? Je li to ravnopravnost. Je li to Republika Srpska? Je l' ono treba da dobije stari udžbenik koji će mu neko da pokloni? Načelnik takve opštine ne može da podijeli udžbenike jer nema sredstava. Mi u Savezu opština i gradova smo ponosni na Banjaluku. Presrećan sam svaki put kad vidim sve što je dobro u Banjaluci. Ponosan sam kad vidim koliko je Srpske predstavljena u Banjaluci, ali ima i drugih kojima trebamo pomoći. Bez namjere da ikoga zakinemo. Budžet Banjaluke je između 220-240 miliona KM. 80 miliona KM od PDV-a, a to je jedna trećina. Govori li iko koliko su porasli prihodi od poreza na dohodak Banjaluci na osnovu posljednjih izmjena, koliki su prihodi Banjaluke od prodaje zemljišta, od rente uređenja, koliki si prihodi od taksi? Bogu hvala da ih ima. To su prihodi na kojima jedan menadžer i gradonačelnik treba da radi. Ali su to i prihodi na kojima načelnici izrazito nerazvijenih i nerazvijenih zajednica ne mogu da rade jer nemaju priliku da time upravljaju. Dvije zgrade u Banjaluci i renta uređenja su tih šest miliona koje nedostaju", kaže Ćosić.
Posljednje izmjene Zakona o budžetskom sistemu Republike Srpske su se odnosile na kriterijume o raspodjeli sredstava od PDV-a. Postoje tri kriterijuma, broj stanovnika, površina i broj upisanih đaka u srednje škole. Stav 3 ovog zakona definisao je koeficijente koji se množe da bi svaka lokalna zajednica dobila određena sredstva od PDV-a.
"Upravo taj stav 3 člana 10 Zakona o budžetskom sistemu i njegova neaktuelnost, dakle on nije više ažuran, bio je jedan od razloga zašto smo inicirali izmjene i dopune. I naravno, namjera da zbog informacija koje imamo od Ministarstva finansija da prihodi od PDV-a koji se raspodjeljuju lokalnim zajednicama rastu i da će iduće godine po osnove smanjenja spoljnog duga Republike Srpske ovaj dio biti uvećan dodatno lokalnim zajednicama", kaže Ćosić.
Stanivuković napravio dramu
Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković lažno je optužio Vladu i zvaničnike Srpske da su ukinuli Banjaluci sedam miliona KM. On je zbog ove tvrdnje odlučio da isključi rasvjetu oko republičkih institucija, zatvori javne parkinge, a takođe i da prijeti isključenjem sa grijanja zbog dugova.
"Ako neko misli da treba gasiti svjetla republičkim institucijama, onda taj neko nije dostojan da bude gradonačelnik u gradu koji je sjedište tih institucija. Treba gasiti svjetlo simbolima Republike. Okupiće predsjednike lokalnih zajednica i pitati ih šta o ovome mislie da se čuje mišljenje više od 50 njih naspram jednog ili dva. Pa da pitamo je li to princip po kojem savremeni svijet funkcioniše, je li to demokratija apsolutne većine", jasan je Ćosić.