Muškarci s najkvalitetnijom spermom žive dijve do tri godine duže od onih s niskim kvalitetom, pokazalo je naučno istraživanje sprovedeno u Danskoj.
Testiranje sperme moglo bi jednog dana da se koristi za predviđanje i sprečavanje budućih zdravstvenih problema, sugerišu naučnici.
Za potrebe studije, objavljene u časopisu Hjuman Reprodakšn, naučnici su analizirali podatke o 78.284 muškarca u Danskoj između 1965. i 2015. godine.
Muškarcima je procijenjen kvalitet sperme tokom tog perioda zahvaljujući problemima sa neplodnošću zbog kojih su potražili pomoć.
Utvrđeno je da oni s većim ukupnim pokretljivim brojem spermatozoida koji mogu da se kreću ili plivaju (TMC) mogu očekivati duži život.
Dr Lark Priskorn, viša naučnica na Odijeljenju za rast i reprodukciju u Univerzitetskoj bolnici u Kopenhagenu, rekla je da je "prethodno istraživanje pokazalo da muška neplodnost i niži kvalitet sperme mogu biti povezani sa mortalitetom", pa dodala:
"Sproveli smo ovu studiju da bismo testirali hipotezu i istovremeno dobili apsolutnu procjenu koliko kvalitet sperme predviđa da li kvalitet sperme predviđa da li bi čovekov životni vijek mogao da objasne neke analne bolesti i da razumiju vezu između ovih analnih bolesti",
Izračunali su očekivani životni vijek muškaraca prema kvalitetu njihove sperme i otkrili da muškarci sa najboljim kvalitetom sperme mogu očekivati da će živjeti, u prosjeku, dvije do tri godine duže od muškaraca sa najnižim kvalitetom sperme.
Istraživači ukazuju na to da bi procjena plodnosti, koja se obično sprovodi kada su muškarci relativno mladi, mogla biti prilika da se otkrije rizik od drugih zdravstvenih problema.
"Moramo bolje razumjeti vezu između kvaliteta sperme i opšteg zdravlja muškaraca. Ova studija ukazuje na to da možemo identifikovati podgrupe muškaraca sa oštećenim kvalitetom sperme koji izgledaju zdravi kada se njihov kvalitet sperme procenjuje kasnije u riziku od razvoja određenih bolesti", kaže dr Nils Jorgensen, glavni androlog na Odijeljenju za rast i reprodukciju u Univerzitetskoj bolnici u Kopenhagenu.
On dodaje da bi "zbog toga procjene plodnosti, koje se obično rade dok su muškarci relativno mladi, poslužile kao prilika za otkrivanje i ublažavanje rizika od drugih zdravstvenih problema na duži rok".
Skoro 60.000 muškaraca dalo je uzorke sperme između 1987. i 2015. godine, sa više informacija o njihovom nivou obrazovanja i dijagnozama zdravstvenih stanja u prethodnih 10 godina.
Istraživači kažu da bi buduće studije "trebalo da se fokusiraju na procjenu trendova bolesti u pogledu kvaliteta sperme, kao i na rane biomarkere koji mogu biti relevantni markeri bolesti kod neplodnih muškaraca".
Dr Jorgensen je dodao da u trenutnoj studiji nisu analizirali da li je loš kvalitet sperme povezan sa ranijim smrtima od određenih uzroka, kao što su kancer ili srčana oboljenja, i to je nešto što je ključno što će se proučavati u budućnosti, prenosi b92.
